Iako je gospodarski i društveni cilj bio stvaranje više visokoobrazovanog stanovništva, način na koji je to učinjeno pokazuje kako nije napravljeno na sustavan način te uzimajući i obzir situaciju na tržištu rada.

U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je došlo do masifikacije visokog obrazovanja, pokazali su rezultati velike studije 'Postati student u Hrvatskoj' koju su proveli Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Izrazita ekspanzija broja upisnih mjesta na visokim učilištima s ciljem povećanja broja visookoobrazovanih ipak nije učinjena na pravi način, jer nije bilo povezano sa strateškim određenjem zemlje u gospodarstvu i obrazovanju, tvrde autori.

Rekordan broj od 24 167 upisnih mjesta

Podaci kojima barataju stručnjaci s Instituta ukazuju da je u periodu od akademske godine 1997./1988. do 2013./2014. došlo do značajnog porasta broja upisnih mjesta na sveučilišnim studijskim programima javnih sveučilišta. Broj mjesta je u analiziranom razdoblju povećan sa 16 426 na 22 703 mjesta, dok se istovremeno u tom razdoblju broj osoba koje su završile srednju školu smanjio.

Najveći porast zabilježen je između akademske godine 2000./2001. u 2008./2009., kada je dosegnut rekordan broj od 24 167 upisnih mjesta na hrvatskim sveučilištima.

Različiti su trendovi promjena broja upisnih mjesta s obzirom na znanstvena i umjetnička polja studiranja, pa je tako u poljima temeljne medicinske znanosti i farmacije uočen porast broja mjesta tijekom godina, a isto vrijedi i za područje tehničkih znanosti, poglavito studijske programe u poljima elektrotehnika i računarstvo te tehnologija prometa i transporta.

Ostatak članka pročitajte na: Srednja.hr