Premda darovitih učenika ima u svakoj školi, rad u većini škola prilagođen je prosječnom učeniku. Prema tom imaginarnom učeniku pisani su udžbenici, koriste se metode i oblici rada.

Daroviti učenici imaju izražene intelektualne sposobnosti, uspješni su u školi, popularni u razredu, komunikativni i socijalno adaptivni. Vokabular im je bogat, izražavanje tečno i precizno. Takvog učenika sve zanima, angažiran je u gotovo svim školskim, ali i brojnim izvanškolskim aktivnostima.

Upravo takve učenike pronašli smo u Osnovnoj školi “August Šenoa” u Osijeku. To su osmaši: Karla Šarac, Marina Marić, Karla Lauš, Lovro Žada, Stella Fleis i Matej Podobnik.

Zaslužuju više

Profesorica hrvatskog jezika Zorica Jukić kaže da njezini daroviti učenici nisu svjesni koliko su posebni i drukčiji od ostale djece. “Oni su nositelji svih školskih aktivnosti, sudjeluju u svim projektima i rade na prezentaciji škole. Na žalost, naš školski sustav je takav da nas nastavnike tjera na beskrajno administriranje, a mnogo vremena potrošimo i na rad s problematičnim učenicima i učenicima koji rade po prilagođenom programu. Zato daroviti poput njih moraju slušati na nastavi ono što je namijenjeno prosječnom učeniku. Takvoj djeci se poklanja mnogo manje vremena nego što to oni to zaslužuju. Na školskom satu je to gotovo ništa, a ostalo je na dodatnoj nastavi i to s nastavnicima koji prepoznaju takvu djecu i nude im dodatne sadržaje”, kaže naša sugovornica. Nacionalno vijeće učenika, pak, nova je pravila nazvalo diskriminacijom talentiranih osmaša.

Svestrana Stella Fleis bavi se mačevanjem, ali i brojnim drugim izvanškolskim aktivnostima: odbojkom, informatikom, uči njemački jezik i pjeva u zboru. Uz to, plesala je u plesnom klubu, svirala, trenirala borilačke vještine.

- Sva ta iskustva su me oplemenila i obogatila mi život. Uz učenje za školu uvijek nađem vremena za te aktivnosti, bez kojih bi mi život bio prazan. Smatram da će mi sve to iskustvo i znanja pomoći u srednjoj školi, iako ne vjerujem da ću dobiti dodatne bodove. Međutim, smatram da bi darovitost u nekom području trebalo “honorirati” dodatnim bodovima - kaže Stella.

Ostatak teksta pročitajte na Glas Slavonije