Djeca i mladi danas su izloženi mnogobrojnim pritiscima – od školskog do društvenog, neki osjećaju ekonomsku nesigurnost, neki imaju probleme u obitelji, neki su na vlastitoj koži iskusili vršnjačko nasilje, a neki eksperimentiraju s alkoholom i drogom. Na njihove živote posljedice je ostavila i pandemija bolesti COVID-19. Mentalno im zdravlje ugrožavaju i nedostaci sna te fizičke aktivnosti.

Zbog svega toga dr. sc. Branka Novosel, vodeća hrvatska stručnjakinja za neuroedukaciju, smatra da roditelji, škole i druge institucije hitno trebaju pronaći načine kako djeci i mladima pomoći da se nose s izazovima današnjice i ojačaju svoje mentalno zdravlje.

„Rođenjem djeteta treba početi briga o njegovu mentalnom zdravlju. Roditelji imaju ključnu ulogu u stvaranju poticajnog okruženja koje podržava emocionalni i mentalni razvoj djece. Roditelji s djetetom trebaju razvijati blizak odnos, promatrati i ispunjavati njegove potrebe, graditi za dijete stabilno okruženje s predvidljivim rutinama koje će mu pružati osjećaj sigurnosti, razvijati otvorenu komunikaciju, pratiti ponašanje i fizičko zdravlje djeteta te mu pružiti priliku da istražuje različite interese. Poticanje raznolikosti djetetu može pomoći u razvoju samopouzdanja i emocionalne inteligencije. Ne zaboravimo da su roditelji djetetu najvažniji modeli! Oni djetetu trebaju biti uzor u upravljanju emocijama i rješavanju konflikata na zdrav način“, ističe dr. sc. Branka Novosel.

U predškolskoj dobi djeca trebaju naučiti prepoznavati osnovne emocije među kojima su sreća, tuga, ljutnja i strah. Svoje osjećaje najmlađi mogu izražavati kroz igru te kreativno izražavanje.

Osnovnoškolci trebaju znati brinuti se o svojem duhu i tijelu. Uz pomoć roditelja trebaju naučiti čemu služe emocije i kako se s njima nositi, kako komunicirati s drugima i rješavati sukobe, te kako upravljati stresom.

Tinejdžerima treba pomoći u ovladavanju socijalnim vještinama, razvoju kritičkog razmišljanja, postavljanju ciljeva i planiranju.

„Neovisno o dobi djece i mladih važno je s njima kontinuirano komunicirati o njihovim osjećajima i mentalnom zdravlju. Nastojte stvoriti podržavajuće okruženje u kojem se osjećaju slobodno izražavati svoje osjećaje i postavljati pitanja. Također, modelirajte zdrave emocionalne reakcije i ponašanje kako biste im bili primjer. Uključite se u edukacije o mentalnom zdravlju djece i mladih, a ako je potrebno, zatražite i stručnu pomoć. Stručnjaku za mentalno zdravlje hitno se javite ako kod djece i mladih primijetite ozbiljne znakove problema s mentalnim zdravljem kao što su depresija, tjeskoba ili poremećaji prehrane. Širom otvorite oči u predpubertetsko i pubertetsko vrijeme svojeg djeteta“, savjetuje dr. sc. Novosel.

Smatra kako se mentalnom zdravlju djece dodatno trebaju posvetiti institucije – u prvom redu dječji vrtići i škole, no i sportski klubovi te druga mjesta gdje su djeca u društvu vršnjaka.

Njezino je mišljenje da jedan od ključnih alata za brigu o mentalnom zdravlju djece i mladih može biti mindfulness. Njegovim se prakticiranjem razvija emocionalna inteligencija, uči upravljanje stresom i rješavanje konflikata te potiče briga za cjelokupno zdravlje. Zbog njegove vrijednosti dr. sc. Branka Novosel ga implementira u sve edukativne programe na kojima radi – od mentalne aritmetike ALOHA preko MindBodyLaba do Malih divova.