Vjeronauk će u osnovnoj školi uskoro ipak dobiti alternativu u novom predmetu. On bi bio obvezan za sve učenike koji ne pohađaju konfesionalni vjeronauk, no kako će se zvati još nije dogovoreno jer upravo oko imena postoje različita stajališta.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja još je za vrijeme mandata ministra Dragana Primorca, podsjetimo, bilo izradilo je Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) u kojem se među ostalim predlagalo da se u osnovne škole uvede novi predmet pod nazivom religijske kulture. Cijeli je dokument, međutim, u javnoj raspravi naišao na niz kritika.

Reagirala je i Crkva kojoj se nikako nije svidjela ideja da se alternativni predmet vjeronauku zove religijska kultura. Postavilo se i pitanje treba li uvesti alternativu vjeronauku za djecu u prva četiri razreda osnovne škole. U raspravu se bio uključio i sam kardinal Josip Bozanić koji je predložio da evantualna alternativa vjeronauku za učenike od 5. do 8. razreda nosi naziv etički odgoj i religije.

Danas objava na webu

Posebno oštri u kritici NOK-a bili su pojedini članovi HAZU. Suočen s brojnim kritikama još je sam Primorac bio osnovao novo Vijeće za kurikulum u koje je ušao i predstavnik Crkve.

To je tijelo ovih dana završilo rad na okvirnom dokumentu koji bi Ministarstvo danas trebalo objaviti i na svojim službenim stranicama.

Škola u tri ciklusa

U novoj verziji NOK-a za sada se ne spominju mogući novi predmeti koji bi se uvodili u škole, no u tekstu izrijekom stoji da će osnovnoškolci bez obzira pohađaju li izborni predmet ili ne u školi provoditi jednak broj sati, što znači da vjeronauk neminovno mora dobiti alternativu.

Prema riječima dr. Nevia Šetića, predsjednika Vijeća, inače saborskog zastupnika HDZ-a, završen je rad na prvoj fazi dokumenta.

- Sada slijedi faza određivanja ishoda po područjima poučavanja i predmetima, određivanje njihove uloge, odnosno temeljnih znanja - kazao je Šetić.

Priznao je kako se članovi Vijeća nisu mogli suglasiti oko svih pitanja, no ono što smatra najvažnijim jest prihvaćanje načela da se kurikulum primjenjuje na postojeću školu što drugim riječima znači da će osnovna škola u Hrvatskoj i dalje trajati osam godina.

NOK-om će se propisati što učenik treba znati u jednom razvojnom ciklusu. Novost je to što on nije strogo određen jednom školskom godinom. Prijedlog je da se osnovna škola podijeli u tri ciklusa: prvi bi obuhvaćao razrednu nastavu (od 1. d. 4. razreda), drugi 5. i 6. razred, dok bi treći ciklus obuhvaćao 7. i 8. razred. Četvrtim ciklusom bio bi obuhvaćen 1. i 2. razred srednje škole. Dakle, osim osmogodišnjeg općeg obrazovanja NOK propisuje da u prvim dvjema godinama srednje škole svi učenici steknu najmanje 60 posto općeg obrazovanja.

Rješavat ćemo sve u hodu

Šetić kaže kako se članovima Vijeća bilo najteže dogovoriti upravo oko ciklusa, jer sada bi se propisivalo što bi dijete moralo znati u određenoj dobi, a ne u kojem razredu. To znači da bi isti sadržaj jedna škola mogla obrađivati u 5., a druga u 6. razredu pa se postavlja pitanje što kada neko dijete želi preći iz škole u školu.

- Sve su to stvari koje ćemo rješavati u hodu, ako se to pokaže lošim u praksi, to je najmanji problem promijeniti - kazao je Šetić koji će se zalagati za to da Ministarstvo do kraja godine raspiše natječaj na koji bi se javljale škole koje od proljeća žele ogledno prijenjivati kurikulum u učionicama. Sve bi ga škole u Hrvatskoj prema najavama trebale primjenjivati od 2012.

Kurikulum bi u škole trebao vratiti i domaćinstvo i građanski odgoj, ali ne kao novi predmeti obvezni za sve, već kao fakultativni predmeti. Uz njih djeca bi, kako se predlaže, u školama mogla birati i sljedeće nastavne predmete: profesionalna orjentacija i vlastita budućnost, informacijsko-komunikacijska tehnologija, kultura govora i slušanja, govorništvo, medijska kultura, hrvatska tradicijska kultura, arhitektura, okoliš i kulturna baština, prvencija o pojavi svih vrsta ovisnosti i sl.

Učimo djecu kako učiti

Primjenom krukuluma svi će prvašići moći biti opterećeni s najviše 20 redovne nastave, a viših razreda s najviše 25 sati. Jedna će od obveza nastavnika biti naučiti djecu kako učiti. Djeca će se učiti i poduzetništvu i jačanju samopouzdanja.

‘Sve što se radi u školi bit će na internetu'

Državna tajnica za osnovno školstvo Dijana Vican kaže kako ju veseli što je u novom dokumentu ostalo najmanje 60 do 70 posto izvornog teksta.

- U javnosti su me napadali kako sam mogla reći da učenici u prvom razredu neće morati naučiti čitati i pisati, kao da sam ja rekla da ćemo mi to zabraniti. Cilj je kurikuluma omogućiti djeci da se razvijaju u skladu sa svojim sposobnostima.

Sva bi djeca trebala dobiti jednaku priliku za obrazovanje, a kada imamo školu organiziranu po ciklusima 4+2+2+2 onda je svejedno je li neko dijete čitati i pisati naučilo nakon 40 ili 54 sati. Važno je samo da na kraju prvog ciklusa ono savlada one kompetencije koje će biti propisane - kazala je Vican.

Dodala je kako kurikulum bitno unapređuje kvalitetu školstva, a za roditelje je važno i to da će sve što učitelji rade u školama s njihovom djecom (uključujući i sadržaje satova razredne zjednice) od uvođenja kurikuluma biti dostupno na internetu.

monitor.hr