„Sva su djeca znatiželjna i sigurno barem u jednom od područja STEM-a postoji nešto što ih zanima. Djeca uvijek pitaju ono što ne znaju ili ne razumiju. Upravo je to najbolji način za istraživati svijet oko sebe i u sebi. Tu bismo se i mi odrasli trebali ugledati na djecu. Željom za otkrivanjem se najviše uči“, kazala je Mia Schwerer, studentica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svjesni važnosti STEM-a neki roditelji školarce upisuju na matematičke, informatičke te druge radionice iz područja STEM-a.

„Te radionice relativno kratko traju, no mogu biti efektivne u poticanju djece na samostalno učenje, zajedno s motivacijskim predavanjima. Smatram da bi se uvođenjem takvih ‘drugačijih’ programa od početka školovanja djeci približila ideja znanosti i krenula graditi ideja kritičkog razmišljanja”, rekla je studentica PMF-a Mila Grgurić.

Roditelji ne smiju zaboraviti koliko je djeci važna igra.

„Prvašićima STEM može postati zanimljiv upravo kroz igru. I obična se obiteljska šetnja prirodom može pretvoriti u istraživanje ili znanstveni lov na blago. U približavanju STEM-a djeci mogu se koristiti i digitalne igre. Dječju znatiželju za nekim područjem treba hraniti pričama, slikama, snimkama, razgovorom… Djeci je važno dati priliku da s odraslima o nekoj temi razgovaraju jedan na jedan. Pričajući otvoreno o 'velikim temama' osjećaju se važno i ponosno jer počinju razumijevati neke nove stvari“, rekla je Paula Rančić, studentica PMF-a.

Gradivo koje donose školski predmeti, može se dodatno pojasniti kroz svakodnevicu, ali i nadograditi novim znanjima.

„U prvom razredu osnovne škole djeca iz Prirode i društva uče, primjerice, o dijelovima dana i godišnjim dobima što se može povezati sa spoznajama iz biologije, fizike i astronomije. Ako se sami roditelji bave STEM-om, mogu se s djecom usredotočiti na svoje područje. Kao geologinja potičem djecu da prikupljaju kamenčiće, proučavaju minerale od kojih je izrađen nakit te obrate pozornost na podlogu po kojoj hodaju“, rekla je dr. sc. Karmen Fio Firi, docentica na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dio djece obožava igre kockicama i autićima. Dobar je to put za razvoj njihove ljubavi prema inženjerstvu.

„Kao student strojarstva, mislim da bi uvelike pomoglo promociji studija inženjerstva kada bi se za djecu organizirali vođeni obilasci tvornica i industrijskih pogona. Djeca često postavljaju pitanja kako su stvari oko njih stvorene te kako rade, pa mislim da bi im dobro došlo doći do nekih odgovora vlastitim očima, tj. spoznajama“, ističe Nikola Budak, student Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Djeci je učenje najčešće zabavnije i ugodnije u dobrom društvu.

„Za proslavu rođendana u igraonici može se odabrati znanstvena tema. Ona će vjerojatno na samoj proslavi ostati samo na „vau“ efektu, ali kasnije roditelji s djetetom mogu proći malo dublje kroz obrađenu temu. Možete i sami djetetu za rođendan pripremiti znanstveni rođendan. Svojem sam jedne godine organizirala „Kutak kod ludog znanstvenika“. Čak se i boravak kod kuće može povezati sa STEM-om. Tijekom kuhanja, pečenja kruha, proizvodnje jogurta i priprema zimnice djeci je moguće objasniti kemijske i fizikalne principe, odnosno ulogu i važnost mikroorganizama“, kazala je doc. dr. sc. Andreja Leboš Pavunc, biotehnologinja u Laboratoriju za tehnologiju antibiotika, enzima, probiotika i starter kultura Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.

„Razvoj mreže STEM ambasadora“ projekt je jačanja kapaciteta, znanja i vještina te međusektorske suradnje organizacija civilnog društva i obrazovnih institucija za provedbu programa popularizacije STEM-a u Hrvatskoj.

STEM ambasadori su srednjoškolci, studenti, zaposlenici u realnom sektoru te znanstvenici koji se educiraju kako na suvremen način javnosti, posebice djeci i mladima, prenositi znanje iz STEM područja.

Projekt „Razvoj mreže STEM ambasadora“ Bioteka, udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti, provodi u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te udrugama Astronomsko društvo Višnjan, FabLabhr.NET i DOOR.

Projekt ukupne vrijednosti 2.829.663,79 kn sufinancirala je s 2.405.214,22 kn Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, što čini 85 % ukupne vrijednosti projekta, a 15 % ukupne vrijednosti (424.449,57 kn) sufinancirano je iz Državnog proračuna.

Više informacija o projektu na stranicama:

https://www.stem-ambasadori.bioteka.hr i www.udruga.bioteka.hr