Kada je završavala srednju ekonomsku školu, tridesetogodišnja Ines Bogić sigurno nije mislila da će ponovno uzeti knjigu u ruke. U struci se, međutim, nije uspijevala zaposliti, a od nečega je trebalo živjeti. Prije nekoliko godina čula je da je zanimanje njegovateljice deficitarno, te se odlučila prekvalificirati na svoj trošak. Uloženih 3000 kuna za tečaj brzo joj se vratilo; našla je posao na kojem je uredno primala plaću dvije godine.

Sama platila pregled
– Kad naučiš na svoju kunu, teško je sjediti doma prekriženih ruku i čekati da ti nešto padne s neba. Nakon što sam ostala i bez posla njegovateljice, pitala sam se što bih mogla raditi. Prijatelj mi je u neobaveznom razgovoru rekao da Zavod za zapošljavanje financira tečaj za zaštitare, a ja se nisam ni malo dvoumila. Otišla sam kod svog savjetnika i kazala da sam zainteresirana, da me pokuša ubaciti iako smatram da su se oni na Zavodu toga prvi trebali sjetiti.

Čak sam i liječnički pregled platila sama jer mi je bilo u interesu da što prije počnem raditi. Ako se sam ne angažiraš nitko ti očito neće pomoći – kaže ova aktivna mlada žena koja se odmah nakon tečaja zaposlila u tvrtki “Sokol Marić”, te kao zaštitarka zadnjih par mjeseci radi u jednoj banci. Zdenki Lovrić (45) još je teže bilo nakon gotovo 30 godina sjesti u školske klupe, ali životne prilike na to su je jednostavno prisilile.

Ova kuharica po struci prošle je godine u siječnju ostala bez posla sa čime se, kaže, nikako nije mogla pomiriti. – Na Zavodu su mi savjetovali da se prekvalificiram za kuhara specijalistu koji može raditi u boljim restoranima i hotelima, biti čak i šef kuhinje. Nakon četveromjesečnog tečaja odmah sam našla posao u novom splitskom hostelu “Golly and Bossy”. Tamo sam radila do kraja sezone i kad sam se počela pribojavati kako ću opet spajati kraj s krajem, zvali su me sa Zavoda te ponudili posao poslužiteljice obroka u Osnovnoj školi “Ravne njive”.

Odmah sam, naravno, pristala – kazuje gospođa Zdenka. Kroz programe takozvanog cjeloživotnog obrazovanja koje nudi splitski područni ured Zavoda za zapošljavanje lani su prošle 442 osobe, a od toga ih je 75 posto imalo neko radno iskustvo. Najagilniji u traženju prekvalifikacija bili su ugostiteljski i trgovački radnici, kaže Miroslav Delić, pročelnik splitskog HZZ-a.

Više vještina-više posla
– U okviru ove fleksibilnosti tržišta rada veliku ulogu imat će cjeloživotno obrazovanje. Ljudi s dvije do tri vještine, odnosno zanimanja, puno će se lakše snaći kad dobiju otkaz od onih koji imaju samo jedno. Kod nas se tek tri posto ljudi dodatno obrazuje, dok je u zapadnim europskim zemljama to puno više – kaže Delić. Ove godine splitski HZZ nudi čak 14 novih zanimanja unutar programa cjeloživotnog obrazovanja, odnosno ukupno 44.

Za provođenje ove mjere osigurano je čak devet milijuna kuna, a ta su sredstva, kaže Delić, dostatna da se financira prekvalificiranje 570 ljudi koji su trenutačno u evidenciji biroa. – Ono što potencijalni kandidati možda ne znaju je da za vrijeme trajanja prekvalifikacije dobivaju novčanu naknadu sa Zavoda, uz to što, naravno, mi snosimo i troškove tog obrazovanja – pojašnjava Delić.

Hit prekvalifikacije u 2010.

– pomoćni kuhari i kuhari specijalisti – 70
– napredna informatika (grafički i web dizajneri, serviseri računala) – 60
– sobarice – 40
– zaštitari – 30
– instalateri klima-uređaja – 25

Nova zanimanja

- HZZ u okviru mjera cjeloživotnog obrazovanja nudi:

– plinoinstalater
– maser u wellness centrima
– turistički vodič
– sommelier
– monter suhe gradnje

Linda Perić, slobodnadalmacija.hr