U Hrvatskoj se danas neki novi siromasi regrutiraju iz srednje klase. To su ljudi iz niže srednje klase, obitelji niže rangiranih profesionalaca, nastavnika u osnovnim i srednjim školama, oni koji su zbog krize ostali bez posla ili se to dogodilo njihovu bračnom partneru, ili oboma.

Te su obitelji, koje su mogle podmirivati životne troškove, kliznule u situaciju kada im je plaćanje osnovnih životnih troškova postalo problem, osobito ako imaju djecu školske dobi. Među njima su i sitni poduzetnici i obrtnici koji su zbog krize morali zatvoriti poduzeća i obrte.

Mjere svaku lipu
Kaže nam to mr. Zoran Malenica, sociolog sa splitskog Pravnog fakulteta, čija knjiga “Ogledi o hrvatskom društvu” analizira klase.

U Hrvatskoj je oko 1,47 milijuna obitelji, od kojih je polovica, točnije njih 54 posto, siromašna ili u nižoj klasi. Niža klasa je najbrojnija: čak 650.000 obitelji živi s manje od 5000 kuna mjesečno te moraju kupovati najjeftinije proizvode, moraju oprezno trošiti na hranu, štedjeti i odricati se, uključivati grijanje kada je jeftinija struja, a djeci ne mogu osigurati visoko obrazovanje.

Ili, kako bismo to slikovito objasnili, teško mogu djeci priuštiti nutelle, kivije, zubace i bolje komade mesa jer moraju gledati baš svaku lipu da bi kupili kruh i mlijeko. Visoko školovanje toj je djeci dostupno samo ako roditelji faturetavaju ili ako djeca sama rade dok se školuju. U toj su klasi fizički radnici, poljoprivrednici, umirovljenici, radnici iz slabo plaćenih djelatnosti – trgovci, tekstilci...

No, ima onih kojima je i gore: riječ je o siromašnima – takvih je 150.000 obitelji s mjesečnim prihodima ispod 3000 kuna, koji ne mogu preživjeti bez pomoći države ili društva, a u toj su klasi nezaposleni, dio fizičkih radnika, posebice ako je u njihovim obiteljima jedan nezaposleni, dio umirovljenika, osobe sa zdravstvenim problemima.

Mnogi vjeruju da su rat, pretvorba, privatizacija i tajkunizacija izbrisali srednju klasu. No, ona nije nestala, u toj je klasi od 250.000 do 300.000 obitelji čije se mjesečne zarade kreću od 5000 do 15.000 kuna. Uz pažljivo trošenje ta klasa može podmirivati osnovne životne potrebe, imati polovni automobil, s naporom školovati djecu, ali ne mogu povećavati vlastitu imovinu. Riječ je o stručnjacima, liječnicima, prosvjetnim radnicima, sitnim poduzetnicima, obrtnicima, službenicima... No, unutar te klase postoje “klase” jer nije svejedno na kojem su kraju toga prihodovnog raspona.

Srednji sloj lošije živi
- Oni s višim primanjima, osobito oni s visokom stručnom spremom i viši stručnjaci, za naše prilike mogu živjeti životom srednje klase. Za naše prilike oni mogu zadovoljiti svoje potrebe, ne kao što to mogu ljudi njihova ranga u razvijenim zemljama, ali svakako ne moraju razmišljati koliko će novca potrošiti u dućanima i mogu voziti pristojan automobil – kaže Malenica.

U odnosu na osamdesete godine prošlog stoljeća, srednji se sloj nije značajno promijenio, ali, načelno govoreći, životni mu je standard danas lošiji. Tako nam Malenica objašnjava da su, primjerice, nastavnici osnovnih i srednjih škola nekad mogli uštedjeti za jedno putovanje godišnje u zemlju ili inozemstvo, ali to danas ne mogu. Sasvim uz vrh piramide je viša klasa s mjesečnim primanjima od oko 20.000 kuna, u kojoj je oko 150.000 obitelji.

Ono što je glavno za taj sloj jest da ležerno i bez pretjeranog opreza u dućanu mogu preživjeti mjesec, priuštiti sebi zimovanje i ljetovanje. Mogu, uz zaduživanje ili bez njega, povećavati imovinu - kupiti automobil srednje kategorije, vikendicu ili manji stan djetetu.

U toj su klasi politička elita, vlasnici manjih tvrtki, vrhunski menadžeri, njih od 3000 do 4000 s primanjima što po obitelji značajno premašuju tih 20.000 kuna mjesečno, uspješni odvjetnici i suci viših sudova, njih oko 1500, dobro plaćeni liječnici (oko 5000), dio zaposlenih u javnim poduzećima i sektorima s najvećom plaćom, poput zračne industrije - prihodi su im oko 15.000 do 25.000 kuna mjesečno...

Na vrhu piramide su bogati: oko 2000 obitelji čiji biznisi i imovina vrijede 15 milijuna kuna i više. Uz skupe vile, jahte, limuzine, letjelice... često ih karakterizira sklonost pokazivanju raskoši u kojoj uživaju.

Sanja Stapić, slobodnadalmacija.hr