Pitanja ocjenjuje laganima, no iz njih se, kaže, vidi samo to jesu li djeca nabubala neke činjenične podatke ili nisu.

- Gledao sam malo pitanja i iz drugih predmeta i moram priznati da na dobar dio njih - ne znam odgovor - rekao je Budak. Dodao je kako bi volio da mu netko iz prosvjetnih vlasti odgovori koji je smisao testa koji provjerava jesu li djeca nabubala velike količine podataka, od kojih su im neki potpuno nepotrebni, umjesto da provjeri njihovo uporabljivo znanje.

Mijenjajmo načine poduke

- Primjerice, u dijelu ispita iz povijesti koji se odnosi na Prvi svjetski rat ispituje se samo znaju li maturanti koja je zemlja prva izašla iz Prvog svjetskog rata. Pitam se je li to najvažnije ili je važnije da oni koji kandidiraju za upis na studij znaju uzroke i posljedice Prvoga svjetskog rata. Ne vidim ni to u koju bi svrhu učenici trebali znati kako se naziva sustav pisma kojim su se služile Inke - rekao je prof. dr. Budak. Smatra kako su rezultati ispita iz izbornih predmeta loši jer su u startu napravljeni pogrešni koraci: prvo je, kaže, trebalo promijeniti programe i načine poučavanja, a tek onda krenuti u provjeru znanja.

- Trebali smo se dogovoriti i kakvo znanje tražimo te što je bolji filtar: ispitati samo ona znanja koja svatko može naučiti u roku od dva tjedna ili trajna znanja koja netko može steći samo ako redovito čita, gleda televiziju, ide u kino i kazalište - rekao je Budak.

A upravo je takav test Filozofski fakultet bio uveo 2002. tijekom Budakova dekanskog mandata. Test opće informiranosti i kulture posljednji je put primijenjen lani, a njegovi sastavljači tvrde kako nijedan drugi ispit neće bolje izdvojiti kandidate najviših intelektualnih sposobnosti, posebice kada je riječ o potencijalnim studentima društveno-humanističkih studija.

- Vidio sam ispit iz sociologije i odgovorno tvrdim da je on katastrofalan. Uzroci mogu biti višestruki, no glavno je pitanje znaju li ljudi koji su sastavljali testove za maturu uopće raditi taj posao jer izrada je testa kao i sve ostalo -zanat koji treba znati - rekao je prof. dr. Benjamin Čulig, šef Katedre za metodologiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta. Čulig je na FF-u godinama bio autor testa opće kulture, a Ministarstvu je već ponudio da sličan test uvrsti u državnu maturu.

- Nabolja je kombinacija obaju tetsova: testa znanja i testa sposobnosti - rekao je Čulig.

Neka eliminacijska pitanja

- Ako me zovete da me pitate znam li dogovoriti na pitanja koja su djeci bila postavljena na maturi, moj je odgovor: Ne - rekao je akademik Stjepan Marčelja, bivši ravantelj instituta "Ruđer Bošković". Dodao je kako je iz onoga što je pročitao u novinama stekao dojam da su pitanja za maturu sastavljali ljudi koji su usko specijalizirani u nekom području.

- Pitanja su jako specijalizirana, a neki od izraza koji se tamo spominju meni su nepoznati. Državnu maturu trebamo, u to nema sumnje. No, moj je stav kako bi osim uskoga stručnoga znanja kod budućih intelektualaca trebalo provjeriti njihova znanja iz opće kulture - izjavio je Marčelja koji smatra da bi ispiti državne mature bili mnogo objektivniji kada bi ih prethodno pregledali - nestručnjaci.

Moraju li budući intelektualci stvarno znati da je puž asimetričan, a da se faza menstrualnoga (ovarijskoga ciklusa) u kojoj je endometrij maternice najrazvijeniji (najdeblji) naziva sekrecijska faza, pitali smo Zrinku Pongrac-Štimac, voditeljicu skupine koja je sastavila pitanja iz biologije.

- Na većini pitanja provjeravalo se znanje koje je potrebno svakom budućem intelektualcu. Samu su neka pitanja bila eliminacijska. Menstrualni ciklus trebao bi znati svaki učenik, a posebice svaka žena. To što na to pitanje točan odgovor dalo samo pet posto učenika, puno je dublji problem i tiče se cjelokupnoga školstva - ustvrdila je Z. Pongrac-Štimac. Dodala je kako se prirodni predmeti općenito kod nas često podcjenjuju, a znanje je iz njih iznimno loše.

Koji je simbol za kalij?

- To se najbolje vidi na ‘Milijunašu' kada kandidat dođe do nekog pitanja iz biologije, kemije ili fizike. Većina ih zapinje na posve banalnim pitanjima. Vidite da se ljudi muče i ne znaju je li Ca simbol za kalcij ili kalij - rekla je Z. Pongrac-Štimac.

Želimir Janjić, državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, rekao je kako će rezultati državne mature prosvjetnim vlastima svakako poslužiti za promjene u školstvu.

- Kada cijela stvar završi, napravit ćemo pomnu analizu mature. Provest ćemo i anonimnu anketu među kandidatima iz koje će se vidjeti gdje se oni nalaze na socijalnoj skali, kakvo je obrazovanje njihovih roditelja. Sve to koristit ćemo za promjene u sustavu, na čemu se već radi - rekao je Janjić.

Neka pitanja nude više točnih odgovora

Čitajući test iz povijesti prof. dr. Neven Budak nemalo se iznenadio kada je u njemu našao nekoliko pitanja na koje je moguće dati više točnih odgovora.

- Prema mom mišljenju, u tom je testu šest problematičnih pitanja. Prvo ne vidim koji je smisao toga da učenici znaju nabrojati najznačajniji izum iz doba mezolitika ili pridružiti neandertalcu, kromanjoncu, homo erectusu, australopitek njihova postignuća.

Ne znam ni zašto bi morali znati pune nazive historiografskih djela Smičiklasa, Klaića, Šišića i drugih. To je gradivo koje se uči na fakultetu, a ja mogu reći da i studenti imaju s tim problema - rekao je Budak. Dodao je kako su ga ipak začudila tri pitanja na koje je ponuđeno više točnih odgovora, a učenicima se priznaje samo jedan.

- Osnutak slobodnih kraljevskih gradova evidentno se veže uz Belu IV., što je točno. No, slobodni su se kraljevski gradovi osnivali i u vrijeme Ludovika I. Anžuvinskog, ali i u vrijeme Sigismunda Luksemburškog, pa bi i učenicima koji su zaokružili te vladare odgovore trebalo priznati.

Nadalje, na 48. pitanju od učenika se traži da na povijesnom zemljovidu hrvatskih zemalja i Bosne i Hercegovine pred Prvi svjetski obilježenim prostorima pridruže upravno-pravnu pripadnost ili status, pri čemu se za područje označeno brojkom 2 kao jedini točan odgovor priznaje odgovor pod F, uprava Hrvatskoga sabora, iako je točan i odgovor C (posebno tijelo spojeno s ugarskom krunom), a diskutabilno je nije li točan i odgovor B (ugarska uprava i sastavni dio ugarskoga državnoga teritorija). Analizirajući rezultate vidio sam da je 12 posto učenika na to pitanje dalo odgovor C, a taj bi im se odgovor svakako morao priznati - smatra Budak. Budaka je ipak najviše iznenadilo pitanje u kojem se od učenika traži da napišu ime jedne osobe koja se suprotstavljala odlukama Splitskoga crkvenog sabora, kada se dobro zna da su bila dvojica protivnika: ninski i zadarski biskup.

Ispravljači pitanja priznali su, međutim, samo jedan odgovor: ninski biskup Grgur Ninski, a znalo ga je 22 posto učenika.

- Trebalo bi vidjeti što je napisalo 46 posto učenika koji su dali drugi odgovor. Ako su napisali da je to zadarski biskup, to bi im se moralo priznati - rekao je Budak.

jutarnji.hr