Zbog toga roditelji, odgojitelji, učitelji, pedagozi i logopedi trebaju udružiti snage kako bi sanirali štetu koju je pandemija nanijela kognitivnom razvoju djece. Pandemija je za sobom ostavila i promjene u svakodnevici mnogobrojnih obitelji – neki roditelji rade od kuće, a djeca sve više u rukama imaju digitalne uređaje.

„U prvim godinama života djece temelji za njihov kognitivni razvoj postavljaju se poput onih za gradnju kuće. Za njihov optimalan razvoj ključne su stimulacija i interakcija. Ako roditelj primijeti djetetovo odstupanje od urednog kognitivnog razvoja, važna je brza intervencija. Probleme je lakše ukloniti u ranijim fazama djetetova razvoja”, ističe stručnjakinja za neuroedukaciju dr. sc. Branka Novosel, osnivačica Otvorenog učilišta Littera u Samoboru.

Pojašnjava kako se na kognitivni razvoj djece negativno odražava njihova prekomjerna izloženost digitalnim medijima, posebice pasivno upijanje sadržaja kao što su gledanje videa i korištenje društvenih mreža. To utječe na smanjenu pozornost djece, poteškoće s fokusiranjem i slabija akademska postignuća.

„Razvojem tehnologije imamo porast broja djece s jezično-govornim teškoćama. Sve je više neverbalne djece. Neka djeca ne govore do svoje treće, pa čak i četvrte godine. Sve je više roditelja koji traže stručnu pomoć logopeda, a koji nisu svjesni da su sami zakazali u odgoju djece i brizi za njih. Prve tri godine su ključne za razvoj mozga. Ako je dijete već u toj dobi izloženo digitalnim uređajima, ono pokušava komunicirati s ekranom, ali mu to ne uspijeva. Zato se zajedno s ekranom zatvara u svoj svijet i ne doživljava drugu djecu i osobe iz svoje okoline. Prekomjerna izloženost ekranima utječe na razvoj živčanog sustava što može rezultirati raznim poremećajima kako u ponašanju, raspoloženju, komunikaciji i jezično-govornom razvoju, tako kasnije i u učenju”, rekla je defektologinja i logopedinja Sonja Maletić koja u Bjelovaru vodi logopedski centar Logos.

Ona smatra kako su za normalan razvoj djeteta predškolske dobi važni njegovo druženje s vršnjacima u dječjem vrtiću te svakodnevne aktivnosti u obiteljskom okruženju poput igre, boravka u prirodi i izleta. To, naime, djeci omogućuje da svijet oko sebe upoznaju pomoću svih senzornih podražaja.

Stručnjaci se slažu da je nužno povećano ulagati u rano obrazovanje djece, tj. ono tijekom njihove vrtićke dobi i u nižim razredima osnovne škole. Tada je, ističe dr. sc. Branka Novosel, dječji mozak najpripremljeniji za učenje, što dokazuje i činjenica da se u to vrijeme događa impresivna sinaptogeneza, tj. razvoj mozga. Ono što se tada napravi, djetetu je intelektualna osnova na kojoj će graditi čitav svoj akademski i poslovni život.

Dr. sc. Branka Novosel u Hrvatsku je prije desetak godina donijela Alohu, program mentalne aritmetike koji kod djece razvija matematičke vještine, logiku i apstraktno mišljenje te im poboljšava koncentraciju, kratkoročno i dugoročno pamćenje. Sa Sonjom Maletić radila je na stvaranju programa intelektualnog, kreativnog i emocionalnog razvoja za vrtićku djecu Mali divovi.

Opširnije o programima:

https://aloha.hr

https://malidivovi.hr