U uglednom prirodoslovnom časopisu Nature nedavno su objavljeni rezultati istraživanja poznatog pod kraticom SMPY. Istraživanje je čak 45 godina pratilo živote i karijere 5.000 osoba, a počelo je kada su sudionici bili djeca ili tinejdžeri. Cilj je bio pokazati koliko dobro američki obrazovni sustav prepoznaje i brine o nadarenoj djeci.

Na temelju istraživanja SMPY napisana je velika količina radova o tome kako uočiti nadarenu djecu i iskoristiti sve njihove potencijale. Najzanimljiviji su rezultati iz područja STEM-a.

Naime, ispostavilo se da je u slučaju prirodnih predmeta, važnije biti prirodno nadaren nego raditi na sebi da bi se postalo vrstan stručnjak. Štoviše, uređena kognitivna sposobnost važnija je od svih ostalih faktora, poput vježbe i rada te socioekonomskog statusa zajedno.

Rezultati idu kontra svih pravila zapadnjačkih obrazovnih sustava. Manje više kaže da ako ste rođeni talentirani za matematiku (i to pokažete u školi), uspjet ćete. Ako niste prirodno talentirani za STEM područja, bez obzira što ih recimo, jako volite i spremni ste raditi na sebi, teže ćete uspjeti u tom području. Pamet je jednostavno važnija od rada, barem prema ovom istraživanju.

No, i tu naravno postoji kvaka. U istraživanju su sudjelovala djeca koja su na inicijalnim ispitima kognitivnih sposobnosti pokazala vrhunske rezultate. Kritičari ove studije tvrde da ako su djeca u ranoj dobi označena kao pametna, imaju više motiva za učenje i napredovanje od ostale djece, tako da su istraživači kod biranja uzorka na neki način utjecali na rezultate.

Druga pak istraživanja iz ovog područja pokazala su kako prirodna nadarenost ne znači puno bez mukotrpnog rada na sebi i svojim vještinama.

Članak preuzet sa Srednja.hr