Česte su među đacima polemike oko toga koliko se ispita može pisati u danu, odnosno koliko puta odgovarati. Učenici često nisu svjesni svojih prava, a nije rijetkost da pravila ne poznaju i neki profesori. Koliko puta vam se dogodio inicijalni ispit bez najave, usmeno ispitivanje dulje od 10 minuta ili pisanje više od jednog ispita u danu? Sve ove situacije protive se Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

 

Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika utvrđeno je kako provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u određenim predmetima.

Malo je poznato da elemente ocjenjivanja te načine i postupke vrednovanja mogu izrađivati i sami učitelji odnosno nastavnici predmeta na lokalnoj razini. Učenik ima pravo znati te elemente i postupke, a s njima ih je dužan na početku školske godine upoznati nastavnik.

Ravnatelj i stručna služba škole dužni su tijekom nastavne godine pratiti provođenje ovoga Pravilnika.

Inicijalni ispiti moraju se najaviti i ne smiju se ocjenjivati

Nije rijetkost da na početku školske godine nastavnici odluče provesti inicijalnu provjeru znanja, najčešće pismenim putem. Na žalost, često se takve provjere ne najavljuju učenicima, što je protupravilno.

- Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugog tjedna od početka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera, stoji u Pravilniku.

Ovakvo uvodno provjeravanje ne smiju se ocjenjivati, što se također često krši.

- Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju, određuje Pravilnik.

U danu se smije pisati samo jedna pismena provjera, a u tjednu četiri

Kada govorimo o pismenim provjerama, postoje dvije vrste: kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta te pisane provjere dulje od 15 minuta. U pravilu, postignuća iz kratkih provjera upisuju se samo u rubriku za bilješke.

Sam je nastavnik dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja koji će se provjeravati te načinu provođenja pisane provjere.

- U jednome daju učenik može pisati samo jednu pisanu povjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere, piše u Pravilniku.

Stoga, ako ste od onih koji u danu ili tjednu imaju veći broj provjera od dopuštenog, temeljem ovog Pravilnika imate se pravo požaliti ravnatelju.

Ako pak nastavnik utvrdi da postignuća učenika na ispitu nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja, može ponoviti pisanu provjeru. Prije toga mora utvrditi razloge neuspjeha na ispitu te organizirati dopunsku nastavu.

Okvirni raspored svih pisnih provjera mora biti poznat već na početku svakog polugodišta.

- Škola je dužna do kraja trećeg tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti vremenik pisanih provjera znanja za sve razredne odjele na oglasnoj ploči ili mrežnoj stranici škole, stoji u Pravilniku.

Samo u iznimnim situacijama moguće je odgoditi pisanu provjeru, a oko toga se predmetni nastavnik dogovara s učenicima.

Dvaput u danu smije se usmeno odgovarati

Što se tiče usmenih ispita, oni se provode kontinuirano tijekom godine, uglavnom poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Takva ispitivanja nastavnici ne moraju najavljivati, a u pravilu, ne smiju trajati dulje od 10 minuta.

- U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnog predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera, stoji u Pravilniku.

Iznimno, ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku.

Učenici neodlučni oko pitanja treba li se vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu

Svaku ocjenu koju učenik dobije nastavnik mu je dužan javno priopćiti i obrazložiti, a ocijenjeni pisani rad i druge vrste radova nastavnik je dužan dati učeniku na uvid i čuvati do kraja školske godine. Učenike ocjenjivati smiju samo nastavnici koji poučavaju nastavni predmet.

Što se tiče zaključivanja ocjena, nerijetko se učenici žale kako im je zaključena niža u odnosu na prosjek svih ocjena. Međutim, to ipak nije protupravilno.

- Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu, stoji u Pravilniku.

Primjerice, ako iz određenog predmeta imate prosjek ocjena 3,3 još uvijek imate šanse da vam zaključna ocjena bude vrlo dobar, posebice ako ste se više trudili pred kraj godine.

 

Članak preuzet sa Srednja.hr