Pristaše diljem svijeta ostavljaju knjige koje prolaznici mogu ponijeti, pročitati - a onda negdje ostaviti za novog čitatelja.

"Za oslobađanje su mi potrebni plastična vrećica za slučaj kiše i naljepnica. To je praktično jer onda ljudi na prvi pogled vide o čemu se radi, da ne misle kako je knjiga zaboravljena, nego da vide da je namjerno ostavljena", objašnjava Barbara Müller, koja je u krugovima boockcrossera poznata pod nadimkom "Sintra".

Ona drži u ruci knjigu Francuska oporuka Andreija Makine na koju je nalijepila poruku: "Uzmi me, čitaj i ponovo pusti na slobodu!".

To je glavno načelo bookcrossinga. O svojim osobnim motivima za uključivanje u ovu akciju Barbara Müller kaže kako ju zanimaju reakcije ljudi, ali da je cilj u stvari zainteresirati što više njih za čitanje.

Barbara je stara 31 godinu i u Bonnu studira književnost. Prije pet godina je pronašla jednu "oslobođenu" knjigu i potom se i sama uključila u tu akciju.

Ovaj je pokret nastao u Sjedinjenim Američkim Državama kada je 2001. godine pokrenuta internetska stranica BookCrossing.

Na početku se u akciju uključilo nešto više od 90 ljudi, a danas je širom svijeta aktivno 760.000 bookcrossera. Samo u Njemačkoj ih je 50.000, a akcija "oslobađanja knjiga" je pokrenuta i u Hrvatskoj, piše Deutsche Welle.

Net.hr