Tove Ditlevsen jedna je od najslavnijih danskih književnica, pionirka autofikcije i heroina feminizma u svojoj domovini. Nema Danca koji ne zna izrecitirati bar jedan njezin stih, a najpopularniji danski film svih vremena snimljen je upravo prema njezinu književnom predlošku.

„Tove Ditlevsen bila je prva žena u Danskoj koja je živjela od svojeg pisanja i koja je svoja djela objavljivala pod svojim imenom umjesto pod muškim pseudonimom kao mnoge njezine suvremenice. U to doba, naime, danska je književnost bila gotovo ekskluzivan muški klub. Tove Ditlevsen uspjela se probiti kao siromašno dijete iz radničke klase te postala najomiljenijom književnicom širokih masa, a u novije vrijeme, kad se fokus vratio na nju, i ikona feminizma jer je po mnogočemu bila pionirka u danskoj književnosti“, kazao je Mišo Grundler, prevoditelj njezinih knjiga na hrvatski jezik.

Slavnu dansku književnicu čitateljska je publika izvan Skandinavije zahvaljujući engleskim prijevodima njezinih djela počela upoznavati tek u posljednjih desetak godina. Na tom su valu nastali i hrvatski prijevodi njezinih djela. Izdavačka kuća Lector iz Rijeke objavila je nekoliko njezinih najvažnijih djela: Kopenhašku trilogiju memoarske proze Djetinjstvo, Mladost i Ovisnost te romane Lica i Vilhelmova soba.

Vilhelmova soba– bacanje rukavice u lice licemjernom društvu

Vilhelmova soba uzbudljiva je psihološka drama koja već svojim prvim stranicama čitatelja uvlači u priču koju on želi nastaviti voajerski pratiti.

Lise i Vilhelm međusobno se proždiru u dugogodišnjem toksičnom braku u kojemu se suprug, iako ugledan novinski urednik, ne može nositi s nabujalom književnom slavom svoje životne družice. Stoga u nekom od brojnih pijanstava grabi svoj kofer i nestaje u naručju priležnice Mille, priučene frizerke i povremenog fotomodela. Vilhelmova soba ostaje prazna i ta prijeteća pustoš dodatno razara za stvarni svijet potpuno nesposobnu Lise. Zbog toga ona, nakon nekog vremena, u novinama u kojima je urednik bio njezin odbjegli muž, objavljuje oglas da traži muškarca. Očekivano, s obzirom na to da ta objava nimalo ne sliči nečemu što se može skrovito složiti na novovjekom Tinderu, malograđanska je javnost Kopenhagena silno znatiželjna i uzbuđena. Bilo kako bilo, mladi i bezlični Kurt useljava u Vilhelmovu sobu….

„Meni se taj oglas u romanu činio kao dvostruko ismijavanje i izazivanje: prvo kao ismijavanje Vilhelma, kao nevjernog muža i tipičnog muškarca, drugo kao ismijavanje patrijarhata i bacanje rukavice u lice društvu u kojem su muškarci povlaštena kasta, a žene se doživljavaju tek kao 'ukras' pod njihovom rukom. Lise, naime, traži muškaraca samo da bi zadovoljila društvene norme, ali pronalazi posve beskorisnog i nesposobnog tipa jer njoj, kao uspješnoj i dobrostojećoj književnici, muškarac ustvari ne treba. Ona odabire Kurta kao svojevrstan paravan radi stvaranja privida 'normalne' jezgrene obitelji“, kazao je Grundler na predstavljanju hrvatskog izdanja Vilhelmove sobe.

Iako se način oglašavanja u proteklih 50 godina promijenio, ljudska je priroda ostala ista.

„Tehnologija i društvene mreže, ali i stanovita anonimnost koju nam one pružaju, učinili su našu komunikaciju drugačijom, no takvi oglasi i danas su okidač za govorkanja, trač, javni linč i želju za ulaskom u nečiju intimu. U tom je smislu i zaplet oko Liseina oglasa vrlo aktualan, kao i sve ono što je nakon njega uslijedilo“, rekla je književnica Ivana Bodrožić.

Dodala je da čitateljima iz ovog dijela Europe sjevernjaci mogu djelovati distancirano i pomalo hladno, ali da roman Tove Ditlevsen obiluje onime što je univerzalno, a to su, prije svega, umjetnička relevantnost i želja da nekom negdje pripadamo.

Borba za žene i mračne tajne vlastita života

Tove Ditlevsen poznata je po nevjerojatnoj sposobnosti istraživanja unutarnjeg svijeta svojih likova.

„Čitatelji u njezinim pričama mogu prepoznati vlastite emocije jer ona piše o nečemu što svi doživljavamo, bez obzira na kulturni ili vremenski kontekst. Njezina djela prožeta su autobiografskim elementima, pa čitatelji mogu osjetiti nevjerojatnu iskrenost koja je u njima prisutna. Tove Ditlevsen nije se bojala otkriti mračne strane svojega života poput problema s mentalnim zdravljem, ovisnostima i teškoćama u odnosima. Zbog toga su njezini tekstovi dirljivi i istiniti. Ona je bila i oštra kritičarka društvenih normi svojega vremena. Njezine knjige razmatrale su ulogu žena u društvu, teške obiteljske odnose i ograničenja koja su nametnuta ženama. Ditlevsen je vrsna pripovjedačica, njezin stil je suptilan i precizan, ali istodobno emotivan i snažan“, kazala je urednica knjige Vilhelmova sobaGioia-Ana Ulrich Knežević.

Ona, Grundler i Bodrožić istaknuli su da je autofikcija danas jedan od najpopularnijih žanrova, no da se Tove Ditlevsen njome bavila desetljećima prije najslavnijih autora tog žanra danas među kojima su Annie Ernaux, Elena Ferrante i Karl Knausgard.

Tove Ditlevsen Vilhelmovom sobom na određeni način najavljuje i vlastitu smrt. Svijet je napustila godinu dana nakon što ju je objavila.

Na predstavljanju hrvatskog izdanja Vilhelmove sobe ulomke iz romana čitao je pjevač David Danijel. Događaj je okrunio izvođenjem nekoliko evergreena.

Poveznica na knjigu: https://www.lector.hr/tove-vilhelmova-soba

Fotografije s eventa: