Možemo pomisliti da to već postaje pomalo i dosadno, i može nam se učiniti banalno to inzistiranje na ciljevima, ali bez obzira na sve, ne može se pobjeći od činjenice da bez ciljeva nema niti rezultata. Zato ovu, tako često spominjanu temu, ne možemo preskočiti niti ovaj put. Ciljevi kao krajnja točka prema kojoj usmjeravamo svoje aktivnosti, omogućavaju nam da svoje napore i energiju usmjerimo u ostvarenje poznatog željenog krajnjeg rezultata. Oni spriječavaju rasipanje naše energije, ne ulažemo ju više u ono što nam nije bitno. Stoga, ako već niste, definirajte svoje životne ciljeve. O tome kako ih definirati već smo više puta pisali u prethodnim brojevima, a najbolje ih je definirati po SMART metodi. To je metoda koja nam osigurava da ciljevi sadrže sve bitne karakterstike, a to su:

• S – Specific – Specificirani: znači da precizno izražava očekivanu razinu performanse.
• M – Measurable – Mjerljivi: znači da redovno možemo mjeriti napredak do ostvarenja cilja.
• A – Achievable – Dostižni: ako cilj nije dostižan, nitko ga neće niti pokušati ostvariti. Zato svaki cilj treba biti dostižan, ali istovremeno i izazovan. Za cilj možemo reći da je realan ako postoje razumno dobre šanse da će se cilj, uz dovoljno vremena i truda, ostvariti.
• R – Relevant – Relevantni: znači da se oni odnose na nešto što je za nas važno, relevantno.
• T – Time based – Tempirani, vremenski određeni: znači da su postavljeni vremenski okviri, odnosno krajnji rok kada cilj mora biti ostvaren.

Pri definiranju ciljeva nemojte sebe ograničavati, odredite sve ono što želite ostvariti, a tek kada ste sve iznjeli, tada ćete se okrenuti određivanju prioriteta. Paralelno možete raditi na najviše dva do tri velika cilja, tako da pri određivanju prioriteta dobro razmislite na što ćete se usredotočiti. Svaki cilj razdijelite na aktivnosti, a te ćete aktivnosti kasnije uključivati u svoje mjesečne i dnevne planove. Neke ćete ciljeve ostaviti za kasnije, oni će imati niži stupanj prioriteta. Zapišite i njih, kako biste znali što vas čeka kada odradite prioritete.

Planiranje

Da biste dosegli željenu razinu samodiscipline, planiranje mora postati neizostavni dio vaše svakodnevnice. Planirajte svaki svoj dan i držite se plana, želite li ostvariti svoje želje. Prethodno smo rekli da se svaki cilj treba razdijeliti u aktivnosti, koje se kasnije trebaju uključiti u mjesečne i dnevne planove. Svoje planove uvijek strukturirajte oko najvažnijih ciljeva koje želite ostvariti. Na primjer, želite napisati seminarski rad, ili tekst za časopis. Da biste ostvarili taj cilj, prvo morate prikupiti i proučiti materiju, te nakon toga napisati tekst, prespavati napisani tekst, korigirati ga i tek tada predati. Recimo da nam je za prikupljanje i proučavanje materije potrebno deset sati, za pisanje još deset sati, pa jedan dan da prespavamo tekst i četiri sata za korekcije. Ukupno, to je dvadesetičetiri sata i jedan dan. Tekst moramo predati za tri tjedna, dakle imamo dvadesetijedan dan na raspolaganju. Možemo se odlučiti da svaki dan radimo sat i petnaest minuta na izradi teksta, ili se možemo odlučiti da ćemo tijekom prvog vikenda odraditi prikupljanje i proučavanje materije, s time da ćemo u subotu raditi šest sati, a u nedjelju četiri sata. Slijedeći vikend odlučimo provesti u pisanju teksta, s time da ćemo pokušati tekst dovršiti u subotu, eventualno u nedjelju potrošiti još dva sata za dovršetak teksta, ako nam u subotu posustane koncentracija. I u konačnici, ostavljamo si prostor za korekciju teksta tijekom trećeg vikenda. Kada smo se odlučili kako ćemo doći do cilja, preostaje samo raditi po planu. Najsigurniji način da obavite ono što je najvažnije je taj, da dan započnete s obavljanjem zadataka koji su vam najvažniji, umjesto da ih ostavljate za kraj. Dakle, prve subote, kada imate zadatak prikupljati materiju, dan započnite prikupljanjem materije, a tek kada ste obavili taj zadatak, dogovorite se za kavu u gradu.

Članak preuzet sa - vrhunskiprojekt.com