Prema Pravilniku kojeg je prije ove školske donijelo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, školarci u slučaju izostanka duljeg od jednoga dana moraju dostaviti ispričnicu liječnika. Mnogi liječnici zbog toga su ogorčeni, jer smatraju kako je to potpuno besmisleno i da su nepotrebno opterećeni takvim administrativnim poslovima.

U situacijama kad s još 20-ak, a ponegdje i stotinjak kolega dijelimo tijesnu dvoranu ili predavaonu, kad još malo toga znamo o životu i autoritetima uopće, ideja da se odvažimo i uspostavimo kontakt s profesorima može u nama izazvati nelagodu pa čak i paniku.

Slično je osjećala i profesorica Phoebe Bronstein kad je kao brucošica došla na Sveučilište u Kaliforniji, konkretno predavanje "Povijest rock 'n' rolla" koje je, zajedno s njom, slušalo još400-tinjak kolega. Na prvoj godini studija većina predavanja bila je jednako masovna, a profesori su joj djelovali distancirani, zastrašujući i jako zauzeti. Stoga zapravo nikada nije pričala s njima.

Danas Phoebe predaje pisanje i medije i jedna od prvih stvari koje kaže svojih studentima jest da upoznaju svoje profesore i da im se obrate s bilo kojim pitanjem koje im žele postaviti.

Vrijeme za konzultacije tajno je oružje studenata, smatra, a većina studenata to ne zna koristiti. Razgovor u četiri oka s profesorima pomaže studentima da napreduju, lakše polože ispite i dobiju bolje ocjene. Također pomažu studentima da stvore osobne kontakte i odnose s profesorima što im može jako pomoći u situacijama kad im zatrebaju preporuke za stipendije, poslijediplomske studije i slično.

No, većina studenata bez obzira na sve ove prednosti i dalje izbjegava konzultacije i razgovore nasamo s profesorima, a neki čak i zaziru od posjećivanja profesora u vrijeme konzultacija jer misle da će na taj način omesti profesore u njihovom radu i smetati im. Istina je da su konzultacije predviđeno vrijeme baš za rad sa studentima i ne bi vam trebalo biti neugodno u to vrijeme (ili bilo koje drugo koje dogovorite s profesorima) pokucati na njihova vrata.

Dobra i loša pitanja

Unatoč toplome savjetu da na konzultacije odlaze što češće, profesorica ipak savjetuje da na takve razgovore dolazite spremni. Pitanja poput "Možete li mi reći što je najvažnije s današnjeg predavanja?" ili "Možete li mi dati višu ocjenu?" nisu baš najbolje strateški osmišljena i samo bi mogla naljutiti vaše profesore. Konkretna pitanja o nekom dijelu literature koji ne razumijete ili o napucima pisanja rada koje ne shvaćate dobri su razlozi da odete na konzultacije.

Pitanja i konzultacije pomažu i vašim profesorima koji će vam lakše i bolje pomoći ako shvate način na koji razmišljate ili upoznaju vas i područja vaših interesa. Tako će vam lakše predložiti temu za seminar ili završni rad, ali i pristati na različite oblike mentorstva.

U ovakvom odnosu obostranog upoznavanja, studenti će radije sudjelovati u raspravama na predavanjima jer će slobodnije i lagodnije izražavati svoja mišljenja.

Ostanite u kontaktu i nakon diplome

Osobniji odnos s profeosrima jamči vam pomoć i savjetovanje i nakon diplome. Neki će vam profesori rado pomoći u sastavljanju životopisa ili pisanju preporuke za posao, ako ste se dokazali i ako su vas upoznali u dobrome svjetlu, savjetovat će vas i po pitanju doktorskih studija, stipendija ili jednostavno po pitanju dobrih knjiga ili serija.

Zbog toga nemojte raditi istu grešku kao i većina kolega! Na početku sljedeće akademske godine uspostavite kontakt s profesorima, predavačima i asistentima koji vam se čine zanimljivima i predstavite se. Neće svaki inicijalni kontakt završiti prijateljskim odnosom, ali zasigurno ćete imati više koristi i od takvoh odnosa nego od utapanja u anonimnosti studentske mase.

Zapamtite da su konzultacije tu za vas, a i profesorima je puno zanimljivije kad im se u kabinetu pojave studenti i skrate im vrijeme koje ondje provode zbog njih.

Članak preuzet sa - mojfaks.com