Prema rezultatima istraživanja koje su proveli na više od 1.300 svojih kolega sa Sveučilišta u Zagrebu, ukupno najveći interes za odlaskom iz zemlje imaju budući doktori, stomatolozi i farmaceuti, a najmanji studenti biotehničkih znanosti.

Prema analizi studentica Fakulteta organizacije i informatike Barbare Šlibar i Dragane Mlikote,'odljev mozgova' u budućnosti će se dodatno povećati, a jedini način da se ta katastrofa za hrvatsko društvo spriječi je stvaranje boljih uvjeta na tržištu rada, ali i izgradnja kvalitetnijeg obrazovanja te pozitivnijeg okruženja za pametne mlade ljude.

Dodatno će se povećati i odlazak liječnika

U svom radu 'Veličina i odrednice potencijalnog 'odljeva mozgova' studenata Sveučilišta u Zagrebu' istražile su kolika je motivacija studenata za emigraciju s obzirom na područje studiranja, percepciju socioekonomskog statusa, godinu studija i spol. Ispitale su i koja zemlja je najpopularnija među današnjim studentima i budućimvisokoobrazovanim članovima našeg društva.

Prema njihovom istraživanju provedenom na 1.323 studenta Sveučilišta u Zagrebu, većina ispitanika nakon diplome želi otići iz domovine. Najintenzivniju namjeru imaju studenti s akademija i dizajna, ali najveći broj studenata koji su izrazili želju za odlaskom dolazi iz biomedicinskog područja.

- I prethodna istraživanja provedena u Litvi, Italiji i afričkim zemljama su posebno indicirali problem odljeva mozgova kod liječnika. Stoga se naši rezultati podudaraju s im rezultatima, ali i s percepcijom u našim medijima da liječnici napuštaju Hrvatsku. Štoviše, prema našim rezultatima čini se, ne samo da će liječnici i dalje odlaziti iz zemlje, nego da će se odljev liječnika povećati, objašnjavaju Barbara i Dragana, studentice završne godine diplomskog studija na FOI-u.

Studentice ističu kako ih je razočarala činjenica da se vjerojatnost odlaska u inozemstvo znatno povećala unazad desetak godina u svim područjima.

Drastično se mijenja namjera odlaska visokoobrazovanih

U periodu između 2004. i 2014. namjera odlaska visokoškolovanih ljudi se drastično promijenila. Naime, Iva Šverko u istraživanju iz 2004. navodi kako najveći postotak ispitanika (49,2 posto) izražava malu vjerojatnost odlaska, dok je ovim istraživanjem studentica, za koje su dobile i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, utvrđeno kako većina ispitanika ima namjeru visokog intenziteta za napuštanjem domovine.

Istraživanje je obuhvatilo svih sedam znanstvenih područja Sveučilišta u Zagrebu, kao i sva 33 fakulteta, a upravo ispitanih 1.323 ispitanih studenata čini potencijalni 'odljev mozgova'. U njihovu edukaciju država ulaže već desetak godina, ali uvjeti u samom obrazovanju te tržištu rada nisu zadovoljavajući pa većina razmišlja da mjesto pod suncem potraži preko granice.

- Kao i ostale zemlje u razvoju, Republika Hrvatska treba razviti kvalitetan obrazovni sustav i na taj način djelovati na 'odljev mozgova'. Kreiranje politike za zaustavljanje iseljavanja visokoobrazovanih treba ići u smjeru otvaranja novih radnih mjesta, ali i poboljšanja kvalitete života te stvaranja okruženja pozitivne ekonomske klime, objašnjavaju studentice FOI-a te dodaju kako se bez poboljšanja obrazovnog sustava neće zaustaviti odljev mozgova u Hrvatskoj.

Odlazak visokoobrazovanih ima poguban učinak

Odlazak visokoobrazovanih ima poguban učinak na društvo u kojem se javlja, a u Hrvatskoj se već godinama ne uspijeva riješiti taj problem, dok je ulazak u EU dodatno olakšao emigraciju u zemlje s boljim uvjetima rada i kvalitetnijim mogućnostima usavršavanja. Mladi odlaze zbog sada već beskonačne gospodarske krize, sve manjeg ulaganja u obrazovni sustav te zbog osjećaja besperspektivnosti kojim su okružene.

Hrvatska je u top tri po nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji, a procjenjuje se da iz naše domovine planira otići svaki treći visokoobrazovani stanovnik.

- Rezultati našeg istraživanja potencijalno su korisni na institucionalnoj i nacionalnoj razini. Projekcija dobivenih rezultata na nacionalnu razinu svakako bi trebala biti zanimljiva ministarstvima koja se bave obrazovanjem i zapošljavanjem jer upravo oni razvijaju politike s ciljem reagiranja na 'odljev mozgova', rekle su nam studentice Barbara Šlibar i Dragana Mlikota, koje će i same uskoro diplomirati te odlučiti hoće li ostati ili ipak otići.

Članak preuzet sa - srednja.hr