Impresivan rast jezične industrije
Europska jezična industrija vrijedna je najmanje 8,4 milijardi eura i idućih bi godina trebala rasti za 10 posto na godinu pošto je, gospodarskoj krizi unatoč, zabilježila jednu od najvećih stopa rasta u EU, pokazuje novo istraživanje Europske komisije.
Ako nastavi rasti predviđenim tempom, ta će industrija zarađivati između 16,5 i 20 milijardi eura do 2015., čime će jezični sektor postati jedan od najbrže rastućih sektora u EU.
"Čini se da je jezična industrija manje pogođena financijskom krizom od drugih industrijskih sektora", ističe se u izvješću.
Objašnjavajući taj rast činjenicom da je "ta industrija drukčija nego što je bila prije", europski povjerenik za višejezičnost Leonard Orban rekao je da je "razvoj novih područja kao što su titlanje, prevođenje i uređivanje" pokazao da su europskim jezičnim stručnjacima "potrebne nove vještine".
"Europska komisija podržava razvoj takvih vještina, primjerice promicanjem europskih magisterija iz prevođenja", rekao je.
Istraživanje koje je za EK proveo Centar za jezičnu tehnologiju iz Velike Britanije pokazalo je da se jezično tržište sve više konsolidira među velikim igračima.
Ipak, niski pragovi za ulazak u područje prevođenja i tumačenja znače da na tržištu ima mnogo igrača te da je konkurencija velika.
Istraživanje također skreće pozornost na pozitivne učinke globalizacije, koja povećava potrebu za prevođenjem i tumačenjem te za drugim s jezikom povezanim uslugama.
Od prihoda ostvarenih 2008., 5,7 milijardi eura odnosi se na prevođenje i tumačenje. No Karl-Johan Loennroth, glavni ravnatelj Opće uprave EK za prevođenje, napominje da je "jezična industrija mnogo više od prevođenja i tumačenja - riječ je o titlanju, obrazovanju, sinkroniziranju i jezičnim tehnologijama".
"Jezična industrija golema je čak u Velikoj Britaniji premda je engleski lingua franca komuniciranja", rekao je. "To je rastući sektor koji će to i ostati i koji pomaže cijelom gospodarstvu da raste. Globalizacija znači da engleski nije dovoljan", istaknuo je.
Istraživanje je pokazalo da je rast u jezičnom sektoru osobito impresivan u istočnoj Europi zbog dolaska multinacionalnih kompanija.
"Proširenje EU-a dovelo je do toga da se istočnoeuropske jezike prvi put smatra međunarodnim jezicima", rekao je Loennroth.
"Učenje jezika nije samo hobi. Može vam omogućiti pristup velikom broju zanimanja, što je naravno važno s obzirom na gospodarsku krizu", istaknuo je on.
Europska komisija iskoristit će rezultate istraživanja kako bi poboljšala obrazovne metode i dopunila svoje statističke baze podataka.
business.hr