Prema podatcima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u jesenskom je upisnom roku bilo ponuđeno 685 studijskih programa s ukupno 14.003 upisna mjesta. Prijavila su se 6053 kandidata, a pravo upisa ostvarilo ih je 4170. Podsjetimo, u ljetnom upisnom roku bilo je ponuđeno 866 studijskih programa s ukupno 39.993 upisna mjesta. Prijavljeno su bila 32.894 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 27.036.

Najpoželjniji
Među deset najpoželjnijih studija (omjer upisne kvote i broja prvih izbora) koji su imali kvotu veću od deset su i tri osječka. To je prije svega Ekonomska politika i regionalni razvitak Ekonomskog fakulteta u Osijeku, čijih je 14 slobodnih mjesta pokušalo uhvatiti 60 kandidata kojima je to bio prvi izbor (omjer 4,29). Taj studij je prema tome bio treći najpoželjniji studij u Hrvatskoj na jesenskom roku. Potom je tu izvanredni studij Kulture, medija i menadžmenta na Akademiji za umjetnost i kulturu na kojemu su se na 11 slobodnih mjesta nastojala upisati 22 studenta, što znači da su se za svako mjesto borila dva kandidata. Treći osječki studij među najpoželjnijima u Hrvatskoj je onaj Elektrotehnike i informacijske tehnologije Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija na kojemu je za jesenski upisni rok ostalo 17 mjesta, a upisati ga je pokušao 31 kandidat, što daje omjer od 1,82 na jedno upisno mjesto.

Bilo je tu još zanimljivih i tradicionalno primamljivih studija, na kojima je ostalo nešto mjesta za jesen, ali s obzirom na to da se radilo o njih manje od deset i omjeri su bili vrlo visoki. Rekorderi su studij Elektrotehnike, smjer Automatika (stručni) na osječkom FERIT-u s omjerom 12, što znači da se 12 kandidata kojima je to prvi izbor (41 ukupno prijavljen) borilo za samo jedno mjesto, a isti omjer imao je i redovni studij Psihologije na FFOS-u, koji je također nudio jedno mjesto u jesenskom roku. Ukupno ga je prijavilo 19 kandidata, od čega je za njih 12 to bio prvi izbor. Veliku navalu bilježio je još jedan FERIT-ov studij, i to onaj Računarstva (redovni) koji je kao svoj prvi izbor odabralo šest budućih brucoša, ali moguće je bilo upisati samo jednoga. Time je taj studij imao visok omjer upisne kvote i broja prvih izbora od čak šest, uz napomenu da su taj studij prijavila 22 kandidata. Dva mjesta ostala su i na redovnom studiju Medicinske laboratorijske dijagnostike, a za njih se borilo sedam kandidata (prvi izbor), što znači da je omjer bio 3,5. Uz navedene poželjne studije, izdvojili smo i one koji to baš nisu. Tu su nam za oko posebno zapeli osječki odjeli, od kojih je najlošije prošao Odjel za matematiku, na čijem je redovnom studiju Matematike za jesenski rok ostalo čak 29 slobodnih mjesta, a popunjeno je samo jedno. Nešto je bolja situacija na Odjelu za kemiju, na kojemu su bila 24 slobodna mjesta, a upisana su četiri studenta, a najbolje je prošao Odjel za biologiju, koji je nudio sedam mjesta i popunio njih šest.

Bez prava na upis
Zanimljivo je da za 13 smjerova (redovnih i izvanrednih) nitko nije ostvario upis. Tako je nepopunjeno ostalo pet mjesta na redovnom studiju Socijalnog rada na Pravnom fakultetu, baš kao i na redovnom studiju Pedagogije i Povijesti Filozofskog fakulteta na kojemu su ostala tri prazna mjesta. Točno je toliko mjesta ostalo na još tri redovna smjera FFOS-a, a to su: Mađarski jezik i književnost i Pedagogija, Njemački jezik i književnost i Pedagogija, te Povijest umjetnosti i Njemački jezik i književnost. Od redovnih studija na kojima je ostalo nepopunjenih mjesta tu su i dva smjera Akademije za umjetnost i kulturu, koja nije popunila dva mjesta na Glazbenoj pedagogiji, te jedno na Žičanim instrumentima, smjer Gitara...

Ostatak vijesti pronađite na linku.