S druge strane Atlantika, u Frankfurtu, gdje se pak održava najveći europski sajam knjiga, raspravljalo se o budućnosti uređaja za elektronsko čitanje novina i knjiga te je zaključeno da, unatoč rastućoj popularnosti i proširenju tržišta, elektronički čitači neće tako skoro zamijeniti tiskana izdanja. Koliko je ‘ne tako skoro' u vremenskoj jedinici, teško je prognozirati, ali temelji za tu budućnost već su postavljeni i u njih je ugrađen Kindle.

Za oni koji još nisu čuli za tu stvarčicu, Kindle je Amazonov čitač elektroničkih knjiga, jedan od dvaju najpopularnijih (drugi je Sonyjev), predstavljen u Americi krajem 2007., kada je prva serija rasprodana u pet i pol sati, a otada su razvili još dvije inačice. Glavni problem s njim je što je za sada namijenjen samo američkom tržištu jer je vezan za američku mrežu, ali osnovne su mu karakteristike slične kao i one drugih čitača. Iako postoje razlike među sada već raznovrsnom ponudom e-čitača, okvirno se može reći da su ti uređaji tanki kao olovka, teški manje od 300 grama, mogu spremiti gomilu teksta (cca 15000 naslova), baterija im traje neusporedivo dulje nego prijenosnim računalima, zaslon je crno-bijeli elektronički papir s e-tintom, ugodni su za čitanje i koštaju u prosjeku 400 dolara. Na njima se uz knjige mogu čitati i razni drugi materijali i online mediji, može se slušati i muzika, a neki imaju i opciju čitanja na glas teksta koji je u njih pohranjen. I, naravno, oblikom i veličinom podsjećaju na knjige. Iako ih poznati pisci poput Toni Morrison i Stephena Kinga naveliko reklamiraju, postoji i niz kritika: još uvijek visoka cijena, mali ekrani na koje stane otprilike trećina teksta tiskane knjige (već su izašli neki čitači s veći ekranima), što otežava kretanje tekstom, nepodržavanje svih formata, a nisu zanemarivi ni oni emotivni argumenti, kao da im nedostaje osjećaj i miris ‘prave' knjige. Kada im to bude uspjelo evocirati, i nobelovac Orhan Pamuk, kako je rekao u Frankfurtu, bi ih počeo koristiti. Zanimljivo je da je Ray Bradbury, američki kultni autor starije generacije, pisac slavnog ‘'Farenheita 451'' kojim se oslikava totalitarno društvo usredotočeno na uništavanje knjiga, izjavio da e-knjige nemaju budućnosti zbog toga što to uopće nisu knjige. Ne samo da je izgledno da će ga budućnost demantirati, već je to učinila i sadašnjost.

Tržište elektroničkih knjiga u stalnom je i rapidnom porastu. Amazonu već sada tek nešto manje od trideset posto cjelokupne knjižne prodaje otpada na e-knjige. Kada se tome pribroji gomila knjiškog sadržaja koji je besplatno dostupan na internetu (samo domaći projekt za popularizaciju književnosti na novim medijima Besplatne elektroničke knjige ima fond od stotinjak online knjiga, a mjesečno njihove stranice posjeti oko deset tisuća internetskih korisnika), ubrzanu digitalizaciju književne baštine (poput projekta Gutenberg) i digitalizaciju cjelokupnih sadržaja knjižnica kao u sklopu projekta Europeana ili sedam milijuna knjiga koje je Google Book Search skenirao i nudi online, teško je negirati da ekran postaje novi papir. Promjene čitateljskih navika nužno prati i promjena forme medija pa se tako nakon elektroničkog ekrana, koji nije ni praktičan ni prikladan za dulje čitanje, knjige čitaju i na elektroničkom papiru, odnosno na čitačima elektroničkih knjiga. U usporedbi s prijenosnim računalima, oni su laganiji, manji, bolje razlučivosti, imaju veću memoriju i dulje trajanje baterija.

Za sada su najprodavaniji Amazonov Kindle i Sonyjev Reader, koji se može koristiti i u Europi. Osim samih tehnoloških karakteristika, oba imaju dodatne jake argumente na svojoj strani: Amazon, kao najveća svjetska knjižara, nudi za Kindle već pola milijuna elektroničkih naslova koji se mogu kupiti i skinuti s Amazona bez spajanja na kompjutor, a ima monopol i nad Kindle formatom. S druge strane, Sony je s Googleom dogovorio pristup istom tolikom broju naslova koji su u slobodnoj distribuciji, s tim da starija verzija Sonyjevog Readera ne podržava knjige s Googlea. Sony je do sada, naime, izbacio tri modela čitača. Prvi (PRS-500) je izašao u Americi u rujnu 2006., a do sada zadnji (PRS-700) se prodaje u Americi od studenog prošle godine po cijeni od 399 dolara. Glavna razlika u odnosu na starije modele je ekran osjetljiv na dodir (touch screen), što omogućava pretraživanje, listanje stranica kao kod fizičke knjige, pravljenje bilježaka, označavanje odlomaka. PRS-700 može pohraniti 350 različitih elektronskih knjiga u ugrađenoj memoriji, a podržava i širenje memorije. Prikazuje knjige u različitim formatima, među ostalim, i Microsoft Wordu te Adobe PDF-u. Baterija može izdržati 7500 stranica neprekidnog čitanja. Iako e-čitači zbog veličine ekrana nisu najpogodniji za čitanje digitalnih verzija tiskanih medija, i ta mogućnost postoji. Tako Amazon korisnicima Kindlea nudi pretplatu na šezdesetak novina i magazina, uključujući The Times, Newsweek i The Wall Street Journal. Iako ne žele govoriti o tome koliko pretplatnika imaju, u Amazonu tvrde da su zadovoljni prodajom. Pretplatnici dobivaju novi sadržaj, odnosno novine svakoga dana preko bežičnog interneta. Kao i kod knjiga, i pretplata na novine jeftinija je nego ona na tiskano izdanje mjesečna pretplata na elektronički The Wall Street Journal stoji 9.99 dolara, a na The New Yorker tek 2.99 dolara. Niža cijena sadržaja je jedna od važnijih prednosti e-čitača, koja ide u prilog i kupcima i izdavačima, jer tim štede milijune na troškovima tiskanja i distribucije. Kako se već godinama govori o krizi u tiskanim medijima, tako proizvođači pronalaze odgovor u novim medijima i predstavljaju tehnološki sve razvijenije naprave. Tvrtka Plastic Logic, koja se bavi razvojem elektronske tehnologije od plastike, proizvela je primjerice savitljivi plastični aktivni displej, koji izgledom podsjeća na novinsku stranicu. Dakle, veći je od e-čitača i prilagođen čitanju novina. Fleksibilni, savitljivi čitač, podržava elektronski otisak visoke rezolucije i ima mogućnost prikaza trodimenzionalnih i animacijskih aplikacija. I drugi ubrzano rade na sličnim uređajima pa je tako Amazon najavljuje novu verziju Kindlea s velikim ekranom, veličine prosječnog časopisa, na kojem je moguće dovoljno kvalitetno prenijeti cijeli sadržaj novina.

S obzirom da je lakše korisnicima naplatiti pretplatu na Kindleu nego na internetu, izdavači se nadaju da će s vremenom moći vratiti barem dio zarade od pretplate i ponovo povećati tiraže. Izvršni urednik britanskog Financial Timesa John Ridding također podržava takvu budućnost tiskanih medija: "Zbog toga što su se čitatelji okrenuli internetu, ali i zbog jako udara recesije, fokusiramo se na nove medije." E-čitači medijskim izdavačima nude priliku da promjene strategiju i saniraju dio štete koja je proizvedena kada je velika količina medijskog sadržaja postala besplatno dostupna na internetu. No, e-čitači, odnosno e-knjige izdavačima otvaraju pandorinu kutiju autorskih prava, o čemu smo razgovarali s Nevenom Antičevićem, suvlasnikom Algoritma, koji je svjestan da je ‘budućnost elektronskih knjiga pred vratima' iako za sebe kaže da je ‘čitač staromodnog kova'. U Hrvatskoj ne postoji tržište e-knjiga (virtualnim prostorom kolaju samo one besplatne) i nije riješeno pitanje autorskih prava. Zajednici nakladnika i knjižara, kaže Antičević, upravo donosi plan rada za sljedeće razdoblje u kojemu će se i o tom raspravljati, kao i o standardu formata za e-knjige. Problem s autorskim pravima nije još riješen ni u svijetu i ono čega se izdavači boje, što navodi i Antičević, jest da se ne dogodi isto što i s glazbom i filmovima - da tržište bude preplavljeno piratskim izdanjima.

Digitalno piratstvo u knjiškom svijetu već se događa i David Young, izvršni direktor multinacionalne izdavačke korporacije Hachette, čiji je serijal ‘Sumrak' Stephenie Meyer omiljen među elektroničkim piratima, kaže da njihov pravni odjel provodi dobar dio vremena ulazeći u trag stranicama gdje se njihova izdanja nude besplatno. John Wiley & Sons, izdavač udžbenika i serije knjiga ‘Za neznalice' zaposlio je troje ljudi da bi spriječio raspačavanje primjeraka bez autorskih prava. Ali znamo kako ta borba ide: dok uništite jednog, troje novih ‘slobodnih distributera ‘ se pojavi i kakvu god zaštitu stavite e-izdanjima, naći će se netko tko će ju ‘provaliti'. Ako se tome nekako ne uspije stati na kraj, moglo bi se dogoditi, kaže Antičević, da budu rijetki književnici profesionalci, jer neće moći živjeti od prihoda od prodaje knjiga.