Djeca i mladi, ali i njihovi odgojitelji i nastavnici trebaju ovladati alatima koji će im pomoći u upravljanju emocijama te izgradnji otpornosti. Naime, djeca i mladi izloženi su padu koncentracije, napadima anksioznosti, pritiscima s društvenih mreža i rastućem vršnjačkom nasilju. S druge strane sve više odgojitelja i nastavnika govori o svojem preopterećenju i izgaranju. Tim su se pojavama stručnjaci bavili u Samoboru na konferenciji Mindfulness u edukaciji i skrbi za djecu i mlade.

„Djeca i mladi su pod velikim pritiskom. Preopterećeni su informacijama i društvenim mrežama, suočavaju se sa stresom zbog školskih obveza i susreću se s društvenim i emocionalnim promjenama. Izloženost idealiziranim slikama života na internetu, vršnjačkom pritisku i globalnim problemima poput ratova i klimatskih promjena kod mnogih izazivaju anksioznost i osjećaj nesigurnosti. Mindfulness ih uči kako prepoznati i prihvatiti svoje emocije, usmjeriti pozornost na ono što mogu kontrolirati, te graditi otpornost. Odgojitelji, učitelji i profesori svakodnevno se suočavaju s emocionalno zahtjevnim situacijama, velikim radnim opterećenjem i izazovima u upravljanju raznolikim potrebama učenika, ali i zahtjeva roditelja. Granice između poslovnog i privatnog života često se brišu što povećava rizik od izgaranja. Tehnike mindfulnessa djelatnicima u obrazovnom sustavu pomažu smireno reagirati na stresne situacije, povećati emocionalnu otpornost i stvoriti prostor za osobno vrijeme što je ključno za održavanje mentalne ravnoteže“, objasnila je objasnila je dr. sc. Branka Novosel, vodeća hrvatska stručnjakinja za neuroedukaciju i mindfulness.

Mindfulness koji se već godinama koristi u obrazovnim institucijama diljem svijeta, svoje mjesto polako pronalazi i u hrvatskim školama.

„Mindfulness je znanstveno utemeljena tehnika koja školarcima pomaže umiriti se, sabrati svoje misli i reagirati svjesnije i smirenije u stresnim i izazovnim situacijama njihova svakodnevnog života. U našem obrazovnom sustavu mindfulness se provodi u sklopu Abecede prevencije i kroz projekte, a njegova učinkovitost i pozitivni rezultati najviše su došli do izražaja u vrijeme pandemije“, kazala je učiteljica mentorica Zvjezdana Budoš Mlinac.

Dr. sc. Branka Novosel istaknula je da se na očuvanju mentalnog zdravlja djece treba raditi od vrtića.

„Vrtić kao temeljna odgojno-obrazovna ustanova ima važnu ulogu u razvoju otpornosti kod djece kako bi postali zdrave, sretne i sposobne osobe spremne za izazove koje život nosi. Otpornost im omogućava bolje

nošenje s izazovima, pozitivno utječe na samopouzdanje i samostalnost, razvijanje sigurnih odnosa i fleksibilnost. Poželjno je da djeca razviju otpornost na stresne situacije, neuspjehe, emocionalne izazove, promjene, gubitke i traume“, rekla je Ivona Ivić Lovrenović, pedagoginja u Dječjem vrtiću Čigra.

Otpornost i empatija međusobno se nadopunjuju u izgradnji emocionalne inteligencije. Djeca koja su otpornija, emocionalno su stabilnija i mogu bolje upravljati vlastitim emocijama. To im omogućuje da bolje razumiju tuđe osjećaje i potrebe što se naziva empatijom.

Djeca vrtićke dobi najlakše uče kroz igru i istraživanje. Tako usvajaju i tehniku mindfulnessa.

„Mindfulness im pomaže u razvoju emocionalne regulacije, tj. boljem razumijevanju svojih reakcija, smanjenju impulzivnosti i lakšem nošenju s frustracijama. Pomaže im u povećanju pažnje i koncentracije te razvijanju sposobnosti fokusiranja. Kroz vježbe svjesnog disanja i opažanja tjelesnih reakcija djeca također razvijaju svjesnost o svom tijelu. Mindfulness im razvija kreativnost te pomaže u razvijanju pozitivne slike o sebi“, kazala je Petra Klasić, odgojiteljica i mentorica u Dječjem vrtiću Čigra.

Konferenciju Mindfulness u edukaciji i skrbi za djecu i mlade organizirala je Littera – udruga za neuroedukaciju u suradnji s Poduzetničkim centrom Samobor uz financijsku potporu Grada Samobora.