Toni Gudelj (14) završio je osmi razred Osnovne škole “Mejaši”, a plan mu je upisati srednju Ekonomsko-birotehničku školu.

Računanje mu, kaže, dobro ide, a u budućnosti se vidi u menadžmentu neke jake tvrtke jer nije “loš ni u upravljanju”. Kako bi bio siguran u svoj izbor, na nagovor majke otišao je na testiranje u Službu za profesionalno usmjeravanje koja djeluje pri Zavodu za zapošljavanje. Toni je prvo pristupio elektroničkom testiranju, odnosno ispitivanju profesionalnih želja i interesa.

Kompjutor izbacuje listu
Kad je i kompjutor, nakon niza pitanja, izbacio listu potencijalnih zanimanja kojima bi se mogao baviti, a među njima je bio i ekonomist, Toni je shvatio da je na dobrom putu.

Za konačnu potvrdu trebala mu je, međutim, i stručna ocjena psihologinje koju je zanimalo što misli o sebi, koji su njegovi interesi, kakve su mu radne navike, koji ima stil učenja i slično.

- Ekonomska škola njegov je prvi izbor, a kako mi moramo, na osnovi procjene, ponuditi tri zvanja; uz ekonomista smo naveli i hotelijersko-turističkog tehničara, te agro-turističkog tehničara - ističe Mariza Javor, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje u splitskom HZZ-u.

Toni Gudelj je, inače, jedan od 1200 osmaša koji su dosad pristupili nekom obliku profesionalnog usmjeravanja; bilo da su to učinili individualno ili su preko svoje škole poslani na grupno savjetovanje ili informiranje.

S obzirom na to da u Županiji splitsko-dalmatinskoj ima 4500 učenika koji završavaju osnovnu školu, to bi značilo da ih najmanje jedna četvrtina (do upisa u srednje škole još je desetak dana op.a.) želi preispitati svoju odluku prije samog upisa ili uopće sa sobom nisu načisto oko izbora budućeg zanimanja.

- Očekujemo da će nam se telefoni užariti sljedećeg tjedna jer roditelji obično čekaju, što se kaže, pet do dvanaest da bi doveli djecu.

Problem je, prema njezinim riječima, što roditelji imaju nerealno visoka očekivanja od svoje djece, ne uzimajući pritom u obzir njihove želje i potencijale.

Gotovo svaki roditelj htio bi da njegovo dijete ide u četverogodišnju srednju školu, a ne u strukovnu i vidi ga unaprijed u nekakvom zanimanju za koje ono nema nikakve predispozicije, a često ni interese - pojašnjava psihologinja Mariza Javor.

Daltonisti ne mogu u električare
Prilikom profesionalnog usmjeravanja ispituje se i zdravstvena slika djeteta jer i jedan sitni poremećaj, poput daltonizma, osmaša može spriječiti kod upisa u određenu srednju školu.

- Osoba s daltonizmom ne može, primjerice, biti medicinski ili farmaceutski tehničar, vozač i pomorac, niti raditi sa strujom. Medicinska, Prometna, Pomorska i Obrtnička škola imaju stoga i zdravstvene preglede kako se ne bi događalo da se netko, primjerice, obrazuje za medicinskog tehničara, a poslije se, zbog problema s daltonizmom, mora prekvalificirati za fizioterapeuta - govori Mariza Javor.

Najatraktivnije zanimanje - geodetski tehničar
Zadnjih godina najatraktivnije zanimanje je geodetski tehničar jer se oni zapošljavaju čim izađu iz školskih klupa. Problem je, međutim, što se samo jedan razred na razini županije godišnje obrazuje za ovo zanimanje, a čine ga mahom odlikaši. Medicinske sestre i tehničari posebno su atraktivni nakon uvođenja petogodišnjeg školovanja i dobivanja certifikata koji im omogućuje zapošljavanje u inozemstvu. Gimnazije su dugo bile “out”, a sad su opet “in”, otkako se uvedene državne mature, posebno Matematička i Opća - ističe naša sugovornica.

Linda Perić, slobodnadalmacija.hr