Na netom održanoj svečanoj dodjeli stipendija u Muzeju Mimara predstavljene su mlade znanstvenice Anita Horvatić, Dajana Milovac, Ana Šepac i Iva Šrut Rakić kao dobitnice stipendija „Za žene u znanosti“ za 2014. godinu. Osmi po redu natječaj Nacionalnog programa stipendiranja „Za žene u znanosti“ dodijelio je mladim znanstvenicama jednokratnu stipendiju u iznosu od 5.000 € u kunskoj protuvrijednosti, čime je suradnja Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i L'Oreal-a ADRIA još jednom iskazala potporu mladim znanstvenicama do 35 godina koje su u završnom stupnju doktorske disertacije iz prirodnih znanosti i interdisciplinarnih područja. Odabir dobitnica stipendije i ove godine je donijelo Izborno povjerenstvo na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem, predsjednikom HAZU-a.

Nacionalni program stipendiranja „Za žene u znanosti“ izvodi se u organizaciji Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i L'Oreal-a ADRIA, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz potporu Rektorskog zbora Republike Hrvatske. U proteklih osam godina nagrađeno je čak 30 hrvatskih mladih znanstvenica koje su na ovaj način uspjele javnosti prezentirati svoj rad i izaći pod jače svjetlo reflektora širih akademskih krugova.

Svečanu dodjelu uveličali su svojom prisutnošću potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, zamjenik ministrice kulture prof. Berislav Šipuš, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Sandra Švaljek, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, generalna direktorica L'Oreala ADRIA Brigitte Streller te mnogi drugi akademici, profesori i uvaženi gosti.

Na svečanoj dodjeli stipendija stipendisticama Nacionalnog programa „Za žene u znanosti“ za 2014. godinu proglašene su Anita Horvatić s Instituta Ruđer Bošković, Dajana Milovac s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Ana Šepac s Medicinskog fakulteta u Zagrebu te Iva Šrut Rakić s Instituta za fiziku.

„Biti žena ponekad zna biti teško, a biti žena znanstvenica još je teže. Mislim da je lijepo što postoje takve stipendije jer potiču žene da budu ustrajnije u onome što rade. Čini mi se da je ženama možda teže nego muškarcima ostati potpuno usredotočen na jedan cilj, a to je u znanosti iznimno važno jer je potrebno puno vremena i neuspjelih pokusa te pokušaja i pogrešaka da bi se došlo do krajnjeg rezultata. Svakako je važno da postoji osjećaj uspjeha, a ovakve nagrade to omogućavaju.“, izjavila je Ana Šepac s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Znanost je samo po sebi veoma kompetitivno zanimanje i stipendistice su se složile da svaka motivacija i priznanje uspjeha puno znači. Nacionalna stipendija „Za žene u znanosti“ ima za cilj poticati izvrsnost i promovirati znanstveno-istraživački rad naglašavajući njegovu važnost za razvoj društva i sve uz potporu zajedničkog programa Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i L'Oreala ADRIA te priznanje hrvatske akademske zajednice i pokazivanje kako znanost nije zanemarena.

DOBITNICE STIPENDIJA „ZA ŽENE U ZNANOSTI“ ZA 2014. GODINU

Između 50 pristiglih prijava za Nacionalnu stipendiju „Za žene u znanosti“ za 2014. godinu, Izborno povjerenstvo za stipendistice odabralo je četiri znanstvenice:

(fotografije Iztok Kurnik)

Anita Horvatić, diplomirana inženjerka kemije, rođena je 1982. u Zagrebu. Doktorsku disertaciju izrađuje na Institutu Ruđer Bošković. Disertacija je iz područja analitičke kemije na temu „Spektrometrija masa fragmenata peptidnih iona nastalih djelovanjem radikala“. Istraživanja obuhvaćena doktorskom disertacijom uključuju postizanje detaljnijih i kvalitetnijih informacija o strukturi peptida i proteina različitih svojstava korištenjem metodologije poboljšane spektrometrije masa. Sam pristup temelji se na uporabi tvari koje pospješuju fragmentaciju tijekom analize spektrometrijom masa bez prethodnog kemijskog obilježavanja peptida, kao i nakon kemijskog obilježavanja. Protokol za identifikaciju proteina koji uključuje njihovo kemijsko obilježavanje osmišljen je na Institutu Ruđer Bošković i pod patentnom je zaštitom u Hrvatskoj, Europi i SAD-u. Voli putovati ili pak pješačiti Sljemenom, a kreativna i inovativna te umjetnički nastrojena Anita u slobodno vrijeme obožava crtati, izrađivati nakit i šivati.

Dajana Milovac, doktorica znanosti, rođena je 1982. u Zadru. Doktorsku disertaciju izrađivala je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Disertacija je iz interdisciplinarnog područja - kemija, inženjerstvo materijala i biologija, na temu „Sinteza i karakterizacija kompozitnog materijala na temelju hidroksiapatita i biorazgradivog polimera“. Značaj doktorske disertacije je u tome što je pripravljen novi kompozitni materijal biomimetičkim pristupom - iz porozne sipine kosti i biorazgradivog polimera, prikladan za promicanje rane regeneracije koštanog tkiva, tj. za ugradnju u živi organizam u funkciji implantata. U disertaciji su pripravljeni i karakterizirani materijali koji kemijskim sastavom i strukturom imitiraju prirodnu kost, a takvi materijali imaju potencijalnu primjenu u inženjerstvu koštanog tkiva kao nadomjesci tkiva oštećenog uslijed bolesti ili ozljeda. Cjelokupni rad napisan je na engleskom jeziku zbog suradnje sa Politehničkim sveučilištem u Valenciji, Centar za biomaterijale i inženjerstvo tkiva. Rođena Zadranka slobodno vrijeme najčešće provodi u druženju s prijateljima, a posebno je vesele vikendi i ljetni mjeseci provedeni podno planina rodnog kraja, u mjestu Starigrad-Paklenici i ribarenje s ocem i bratom.

Ana Šepac, doktorica medicine, rođena je 1981. u Zagrebu. Doktorsku disertaciju izrađuje na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, iz područja biomedicine, na temu „Kardiomiociti diferencirani iz ljudskih pluripotentnih stanica kao eksperimentalni model za prekondicioniranje potaknuto anesteticima“. Ana istražuje in vitro razvoj stanica srčanog mišića iz pluripotentnih stanica. Te srčane stanice izlaže oksidativnom stresu kakav se susreće kod infarkta miokarda i istražuje mehanizme kojima anestetici pobuđuju stanične zaštitne mehanizme. Disertacija je naročito fokusirana na ulogu mitohondrijskog energetskog metabolizma, a rad je značajan i po tome što se koristi nova, učinkovitija metoda usmjeravanja diferencijacije pluripotentnih stanica u kardiomiocite. Ispočetka je razmišljala o karijeri povjesničarke ili pak arheologinje, no put ju je odveo na Medicinski fakultet i zatim u američki istraživački laboratorij u Milwaukee gdje je provela četiri godine i odlučila se posvetiti znanstveno-istraživačkom radu. Svoje slobodno vrijeme provodi sa svojom obitelji, a ponosna je majka dvojice dječaka.

Iva Šrut Rakić, diplomirana inženjerka fizike, rođena je 1984. u Slavonskom Brodu. Doktorsku disertaciju iz područja fizike površina i fizike čvrstog stanja izrađuje na Institutu za fiziku u Zagrebu, na temu „Modulirani zakrivljeni epitaksijalni grafen - manipulacija Diracovim elektronima“. Disertacija je relevantna jer nudi potencijalni odgovor na problema korištenja grafena u elektronskim sklopovima. Grafen bi bio idealan za korištenje u npr. ultra-brzim tranzistorima, no za to je potrebno modificirati njegovu elektronsku strukturu. Jedan od principijelnih načina modifikacije elektronske strukture eksperimentalno je realiziran upravo ovom disertacijom gdje se uvođenjem strukturne modulacije u grafen, npr. periodička savijanja i naprezanja na skali od desetak nanometara, utječe na svojstva elektrona u grafenu. Također, tako nano-strukturiranje grafena vodi na potencijalnu primjenu u optoelektronskim uređajima - uređaji kojima koristeći svjetlo kontroliramo elektrone ili obratno. Najbolju inspiraciju za svoj znanstveni rad vidi u dobrim međunarodnim kongresima koji su izvor novih ideja, nakon kojih se vrati u laboratorij puna radnog elana, a cijeli njen rad ostvarenje je dječačkog sna o znanstvenoj karijeri. Dugi niz godina trenirala je kickboxing, a u slobodno vrijeme zajedno s mužem, koji je također fizičar, izrađuje namještaj za stan ili pak neke gadgete.