Premda podaci o broju upisanih ove godine još nisu službeno objavljeni, mediji kalkuliraju s privremenim upisnim podacima iz lipnja te temeljemnjih navode da je ovogodišnja katastrofa, još dramatičnija od prošlogodišnje te da smo izgubili dodatnih 2.139 prvašića.

Ipak dok se zbrajaju i pripremaju službeni podaci, opsežno istraživanje o broju upisanih je provela stranica gradonačelnik.hr. U njemu su podatke o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine dobili izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola, a koji govore da katastrofa ipak nije dosegla navedene razmjere. Tako je prema njihovom podacima u prve razrede ove školske godine krenulo 1.173 djece manje nego lani, što dakakao nije neka sreća, ali je barem manji pad u odnosu na godinu prije.

 

Vukovar među vodećima, a raduju i povećanja broja prvašića na otocima

Kako smo uvodno najavili, fokus ćemo ovoga puta staviti na pozitivne brojke pa tako odmah spomenimo da je u Vukovaru, kao gradu od posebne državne skrbi, u ovu školsku godinu upisano 42 prvašića više u odnosu na godinu prije. U tom pogledu je ispred samo Dubrovnik, koji je upisao 46 prvašića više u odnosu na 2016./2017.

Uzmemo li 25 učenika kao prosječan školski razred, ispada da je šest hrvatskih gradova upisalo više od jednog razreda prvašića više u novoj školskoj godini, u odnosu na prethodnu.

Riječ je o spomenutim Dubrovniku, Vukovaru te Kaštelima (39), Samoboru i Solinu (37), Zaboku (35), Koprivnici (33), dok je Senj upisao 24 prvašića više u 2017./2018.

Unutar, ponavljamo načelno negativnih upisnih pokazatelja, veseli i podatak da je 12 otočkih škola upisalo više prvašića u ovu, nego u prethodnu školsku godinu.

Riječ je o školama u Krku, Malom Lošinju, Supetru, Novalji, Starom Gradu, Cresu, Komiži i Korčuli, dok je Pag na istom broju kao prošle godine.

Ukupno je 16 gradova zabilježilo dvoznamenkasto povećanje upisanih prvašića.

 

U Slavonskom Brodu više od pet razreda prvašića manje

Vratimo se sada u zbilju. Uzmemo li, barem dok ne izađu službeni podaci, ove koje posjeduje gradonačelnik.hr kao najrelevantnije, u odnosu na prošlu godinu, u 2017./2018. u Hrvatskoj je upisano1.173 prvašića manje.

Unutar tog smanjenja, očekivano ili ne, najviše pridonosi glavni grad. Naime, u zagrebačke osnovne škole, upisano je 236 prvašića manje. Ipak, kada se uzme u obzir smanjenje na tisuću stanovnika, situacija nije toliko alarmanto kao primjerice u Varaždinskim Toplicama, gdje je 31 prvašić manje na njihovih 1,700 stanovnika, uistinu zabrinjavajući.

Isto tako, Beli Manastir je primjerice zabilježio 30 upisanih prvašića manje, što je trećina djece manje nego lani.

Kada je riječ o nominalno najvećem minusu u odnosu na prethodnu godinu, iza Zagreba slijedi Slavonski Brod.

Tamo se prošle godine u prve razrede osnovih škola upisalo 640 djece, a u ovoj tek 502, što znači 138 manje!

Uzmemo li ponovno prosjek od 25 učenika po razredu, ispada da je u Slavonskom Brodu, samo za jednu godinu, zabilježen manjak veći od pet razreda.

Još je ozbiljnije pomanjkanje u Vinkovcima, s obzirom na spomenutu brojnost stanovništva. Tamo je u školsku godinu 2017./2018., upisano 106 prvašića manje u odnosu na godinu prije.

Katastrofalno stanje je i u Bjelovaru, gdje je 87 upisanih prvašića manje, nego li prošle godine. Iz ovog grada to pak pravdaju time da su lani imali ogroman skok u odnosu na 2015. godinu, od oko 40 prvašića više, pa se situacija sad opet nekako izravnala i vratila u trend od ‘uobičajenog’ minusa od oko 30-40 prvašića godišnje.

Podatke o broju upisanih prvašića za svih 128 hrvatskih gradova, pogledajte na ovoj poveznici.

Vijest je preuzeta s portala srednja.hr