Portal posao.hr proveo je istraživanje u kojem je ispitao kakvo je stanje na tržištu rada odnosno što posloprimci misle o obrazovanju, njegovoj kvaliteti i usklađenosti s potrebama tržišta, je li zarada sa srednjom stručnom spremom dostatna za život u Hrvatskoj, pružaju li im poslodavci mogućnost besplatne dodatne edukacije...

U istraživanju je sudjelovalo 362 čitatelja, među kojima je 47 posto mladih između 25. i 31. godinu, dok je 70 posto ispitanika zaposleno.

Nezadovoljni formalnim obrazovanjem
Školovati učenike za tržište rada, a ne za HZZ, dakle planski.Na pitanje "Jeste li zadovoljni znanjem koje ste usvojili formalnim obrazovanjem?" čak 64 posto ispitanika odgovorilo je s "NE". Osim što više od polovine nije zadovoljno formalnim obrazovanjem, upozoravajuća je statistika da čak 83 posto njih kaže kako praktična nastava, koju su pohađali unutar formalnog obrazovanja, nije odgovarala načinu rada unutar kompanije u kojoj rade.

Smatraju da kako kažu treba - "Školovati učenike za tržište rada, a ne za HZZ, dakle planski. U srednjim strukovnim školama uvesti više prakse, manje teorije. Više logičkog zaključivanja, a manje štrebanja."

Poražavajući je i podatak da samo 8 posto kandidata smatra kako njihovo formalno obrazovanje zadovoljava potrebe modernih kompanija u Hrvatskoj! No ono što je zanimljivo je način na koji ispitanici percipiraju inozemno tržište rada. Naime, čak 63 posto ispitanika smatra kako ih je obrazovanje ipak pripremilo za tržište rada izvan Hrvatske.

93 posto ispitanika smatra kako s plaćom za srednju stručnu spremu ne mogu (pre)živjeti u Hrvatskoj.Ono što ne iznenađuje je podatak da čak 93 posto ispitanika smatra kako s plaćom za srednju stručnu spremu ne mogu (pre)živjeti u Hrvatskoj. Ne čude stoga ni podaci istraživanja koje je portal posao.hr proveo prije nekoliko godina. Naime, 35 posto ispitanika istaknulo je tada kako su njihovi prihodi dovoljni za pokrivanje isključivo osnovnih životnih potreba kao što su stanovanje i hrana. Čak 20 posto ispitanika svojim prihodima ne uspijeva pokriti niti ove osnovne životne potrebe, a samo 3 posto prihodima u potpunosti uspijeva zadovoljiti sve životne potrebe.

Prema statistikama DZS-a iz 2013. godine srednju školu završilo je nešto manje od 34.000 učenika, a fakultet ih je upisalo 31.000. Broj akademski obrazovanog kadra iz godinu u godinu sve je veći, a u skladu s tim sve je veći deficit u strukovnim zanimanjima.

Istraživanje također pokazuje da su kandidati svjesni što im formalno obrazovanje nudi, te se čak 86 posto ispitanih kandidata dodatno educiralo, a na dodatno obrazovanje u stranoj zemlji pristalo bi čak 88 posto.

Nije problem u poslodavcima!
Čak 70 posto ispitanih kandidata reklo je da im je poslodavac ponudio dodatnu edukaciju.

S druge strane, njih 72 posto smatra da im poslodavci nisu spremni dati više slobodnog vremena kako bi se educirali, te 63 posto smatra kako se manja plaća ne može kompenzirati kroz dodatnu edukaciju.

U slobodnim odgovorima, većina korisnika složila se da bi u formalno obrazovanje trebalo uvesti više prakse, te usklađivati programe s potrebama tržišta rada.

• "Modernizirati programe obrazovanja u skladu sa stvarnim potrebama tržišta."
• "Više stručne prakse i obrazovanje koje prati razvoj i napredak poslovnih procesa."
• "Kontinuirano praćenje trendova i prilagođavanje tržišnim potrebama."
• "Više praktičnog rada u polju određenog zanimanja."
• "Smanjiti opširnost svakog predmeta u O.Š., maknuti maturu da nakon srednje, kad konačno sazriju, upišu ono što žele studirati i čime se žele baviti u budućnosti".
• "Ako već sami ne znaju napisati programe neka kopiraju one dobre od susjeda. Uvrstiti puno prakse tijekom formalnog obrazovanje i omogućiti učenicima/polaznicima realnu praksu u stvarnim uvjetima".